Među reformama kojima se hvali Vlada je i ona mirovinskog sustava, a smanjenje odljeva mladih i radno sposobnih, kojima se treba bildati domaći ekonomski rast, Vlada kani provesti kroz mjere zapošljavanja mladih. Za sve to odgovara ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić koji je bio gost Dnevnika Nove TV.

Mjere poticanja zapošljavanja, a mladi na kolodvorima traže kartu više za odlazak u inozemstvo. Što bi mladog čovjeka trebalo u vašim mjerama motivirati da ne ode u inozemstvo?

Prvenstveno želimo povećati plaće i kroz to smo povećali i naknade za samozapošljavanje s 35 tisuća na 55 tisuća kuna, odnosno 70 tisuća kuna ukoliko osobe uzmu dvije dvoje ljudi na SOR. Ukoliko se grupiraju u zadrugu mogu dobiti do 270 kuna. Druga komponenta koju smo jako osnažili je pripravništvo na način da je većina mladih ulazila u svijet rada kroz stručno osposobljavanje, odnosno radili su za minimalnu plaću. Na ovaj način, jačanjem pripravništva, pogotovo u privatnom sektoru nemamo gornjeg ograničenja na plaće. Država subvencionira 50 posto plaće. Drugim riječima, ako netko želi pripravniku dati i 10 tisuća kuna plaću, država će pokriti pola, zajedno s doprinosima.

Vani za isti posao naši ljudi zarade više, nema uhljebljivanja po stranačkoj iskaznici, a u nas nema ulaganja pa nema ni novih radnih mjesta. Kako tome doskočiti?

Ipak smo imali određeni optimizam. Imamo 54 tisuće više radnih mjesta u trećem kvartalu 2017. nego godinu dana ranije. Imamo rast prosječne plaće za 4,4 posto. Vlada gospodina Plenkovića povećala je dva puta minimalnu plaću. Povećali smo 6 posto plaću državnim i javnim službenicima.

Imate li neke projekcije koliko će vaše mjere u ovoj godini donijeti novih radnih mjesta?

Želja nam je uključiti 50 tisuća korisnika u mjere zapošljavanja. To je paket „Od mjere do karijere“ 1,6 milijardi. Pored toga radimo zasebne pakete 400 milijuna kuna, preko 3000 žena u program „Zaželi“. Lansirat ćemo 300 milijuna kuna vrijedan program vrtića, zapošljavanje dodatnih osoba, 700 zaposlenika u vrtićima kako bi se osigurao dvosmjenski rad u određenom broju vrtića u Hrvatskoj, kao i demografska mjera.

Poslodavci prigovaraju da ih se ne stimulira nego tretira kao bankomat za sva davanja - za mirovine, zdravstveni sustav - i da je cijena rada previsoka. Kako to pomiriti?

Želja nam je povećati plaće, a isto tako smanjiti cijenu rada poslodavcima. Već je Vlada krenula u rasterećenje poreznih obveznika, posebice privatnika. Poreznom reformom su tu napravili značajan iskorak. Sada smo i izmjenom Zakona o minimalnoj plaći dvaput je povisili za pet posto, a istodobno smo smanjili cijenu rada za 104 kune onima koji su u posebice teškim industrijama, odnosno industriji tekstila, kože, drva i metaloprerađivačkim industrijama.

Mirovinska reforma bila je u najavama za prošlu godinu - nije se dogodila. Sad je opet najavljujete, ali po onome što je dosad pušteno, ne čini se da nam slijedi med i mlijeko. Što su ključne stvari u tom planu?

Cjelovitu mirovinsku reformu ćemo provesti ove godine. Svjesni smo demografskih pokazatelja i da je omjer zaposlenika i umirovljenika nepovoljan. On je 2015. bio 1 naprama 1,16, a sada je 1,24. Prvenstveno, taj sustav je održiv. Ono što sad želimo sa sljedećom reformom napraviti je da povećamo mirovine i napravimo adekvatan mirovinski sustav. Svjesni smo da su mirovine male i moji roditelji me svaki nedjeljni ručak pitaju kad ću im povisiti mirovine. Ali Vlada je već povisila mirovine u prošloj godini 2,75 posto, što je bilo dodatnih milijardu kuna na proračun. Ove godine imamo dva najveća izdvajanja što se tiče proračuna, 1,4 milijarde za povećanje mirovina i 1,4 milijarde za povećanje plaća državnih i javnih službenika.

Je li hrvatski sustav mirovina pred krahom?

Nije. Mirovine su sigurne, isplata je apsolutno sigurna. Moram stvarno reći našim umirovljenicima da su mirovine itekako u potpunosti održive. Vlada sada radi na njihovoj adekvatnosti. Želja nam je da maksimalno što možemo povećamo mirovine.

Iz stručnih krugova se čuje da je sustav održiv još najviše deset godina. Što će biti onda, hoćemo li imati mi mirovine?

Svakako ćete imati mirovine. Rekao sam da omjer zaposlenika i umirovljenika zadnjih godina lagano raste. Imamo 54 tisuće više zaposlenih 2017. nego 2016. godine. No, isto tako smo svjesni da samo 19 posto umirovljenika je odradilo puni radni staž i da dobar dio njih nije uplaćivao. Iz proračuna se dotira 46 posto mirovina. Masa mirovine ukupno skoro 40 milijardi kuna i samo mala povećanja, za koja sam svjestan da našim umirovljenicima nisu dostatna, imaju refleksiju na proračun od milijarde kuna.

Što je s novcem iz mirovinskih fondova? Jesu li naše mirovine udvostručile izloženost riskantnim obveznicama?

Mirovinski fondovi su sigurni, 73 posto njihovih ulaganja je u državne obveznice, dakle tu je apsolutna sigurnost. Vrlo mala je izloženost dionicama. Ostatak je u stranim obveznicama i kao takvi su sigurni. Želja nam je reformom vidjeti mogućnost povećanja ulaganja u drugi mirovinski fond kako bi se osigurala adekvatnost mirovina, vaših, mojih i mirovina svih onih rođenih nakon 1962. koji će ulaziti u mirovinu