Sjeverni toranj zagrebačke katedrale rušio se 17. travnja 2020 godine. Na taj dan, slavila se obljetnica smrti njenog arhitekta, Hermana Bolléa, koji je preminuo 1926. u Zagrebu. On je bio zaslužan što zagrebačka katedrala ima neogotičke tornjeve, visoke preko sto metara.
Na Kaptolu su nam tada otkrili da to nije bilo namjerno već Božji znak.
- Nitko nije o tome vodio računa. Tek smo sada, kasnije popodne, to osvijestili - ispričao nam je 2020. naš sugovornik s Kaptola te dodao kako je Bollé u Parizu za projekt obnove zagrebačke prvostolnice dobio zlatnu medalju.
Bollé odradio praksu u očevom poduzeću
Arhitekt koji je ostavio vjerojatno najveći trag na današnji izgled Zagreba rođeni je Nijemac, iz Kölna. Bolléov otac imao je građevinsku tvrtku, a mladi se Hermann školovao za graditelja te je odradio praksu u tom očevom poduzeću. S 22 godine postao je član ateljea Heinricha Wiethasea, poznatog arhitekta Kölnske nadbiskupije pa je logično da se orijentirao prvenstveno na crkvenu arhitekturu. Želio je još više naučiti pa je tako s 27 godina otišao u Beč i zaposlio se kod arhitekta Friedricha von Schmidta, počasnog građanina tog grada, koji je projektirao bečku gradsku vijećnicu.
Paralelno s radom Bollé je studirao arhitekturu na Bečkoj akademiji. Na jednom od svojih putovanja u Italiju upoznaje tadašnjeg đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera i povjesničara umjetnosti Isu Kršnjavog. To je vrijeme kada Strossmayer gradi prepoznatljivu đakovačku katedralu, a gradnju preuzima Bollé. Ubrzo zatim dobiva razne ponude u Zagrebu u koji se trajno nastanjuje s 33 godine života. Svoja najveća djela- groblje Mirogoj i zagrebačku katedralu - tu je ostvario, a prvi posao bila mu je obnova crkve svetog Marka.
Gradio je i u Mariji Bistrici
U Zagrebu je Bollé sagradio i značajnu zgradu Muzeja za umjetnost i obrt u stilu njemačke renesanse, a u Mariji Bistrici restaurirao je hodočasnički kompleks, no najmonumentalniji projekti su definitivno katedrala i Mirogoj. Na Mirogoju je izgradio oko 500 metara duge arkade s 20 kupola. Bollé je isprva namjeravao cijeli Mirogoj okružiti arkadama sa svih strana, no za to nije bilo dovoljno novca. Nažalost te su arkade nastradale u nedavno potresu koji je pogodio Zagreb.
Na zagrebačkom Kaptolu Bollé je, pak, napravio veliku promjenu, neki je danas kritiziraju, a riječ je o tome da je srušio zidine i kule koje su nekada bile pred ulazom u katedralu, a samu građevinu katedrale, koja je stradala u potresu 1880. godine, obnovio je u neogotičkom stilu. Time je katedrala izgubila svoj dotadašnji barokni značaj, ali Zagreb dobiva prepoznatljive tornjeve visoke preko 100 metara.
Katedralu izradio prema svojim idejama
Do tada je Bollé radio prema nacrtima učitelja Schmidta, ali katedralu radi prema svojim idejama. Najviše je došla do izražaja njegova historizacija i gotizacija, takozvana čistoća stila. Kompletno promijenio arhitekturu katedrale i tornjeva te unutrašnjosti. Dok je radio na zagrebačkoj katedrali, koja je ostala njegov najpopularniji rad, Bollé je krajnjom brižljivošću dizajnirao svaku pojedinost. Prilikom posljednje obnove katedrale otkrivena je i njegova poruka.
Naime, radnici su na 102. metru južnog zvonika vidjeli natpis ‘A. D. 1898.’ Iza čega se krila skrivena poruka poslana krajem 19 stoljeća koji je napisao Bollé. U poruci piše: "A dao dobri Bog, kada iza viekovah opet na javu dođe sadašnja spomenica... da se tada nađu svi Hrvati kao dobri katolici, te slavan, složan i slobodan narod”. Dva pergamenta bila su smještena u malenoj staklenoj kapsuli, no uništila ih je vlaga, a u laboratoriju Hrvatskoj državnog arhiva uspjelo se ipak dešifrirati tko ih je ostavio.
Kreće obnova nakon potresa
Do sada su bili završeni pripremni radovi na katedrali. U četvrtak 20. listopada započeli su radovi na obnovi koje predvodi blagoslov kardinala Bozanića.
U razornom potresu koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. godine, srušio se kameni vrh južnog tornja, kao i dio zvonika na čijem je vrhu bio pričvršćen i pozlaćeni križ. Kameni dijelovi, odlomili su se te pali na skelu koja se tada prilagođavala za radove završene treće faze obnove južnog zvonika, pri čemu se oštetio i dio treće galerije dovršene prije Božića. Dio tornja je pao i na krov katedrale kojeg je probio na nekoliko mjesta, kao i na dvorište između katedrale i Nadbiskupskog dvora. Zbog opasnosti od urušavanja, u travnju 2020. godine naknadno je uklonjen i sjeverni zvonik katedrale.
Katedrala je od dana potresa zatvorena za javnost jer je još uvijek nesigurna zbog urušavanja, a odlomljeni kameni dijelovi unutar dvorišta katedrale svakodnevno podsjećaju na kobni 23. ožujak 2020. godine