Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Unikatni namještaj, stolovi, stolice, fotelje, jedinstveni nakit, ukrasi od metala i keramike, kao i brojni drugi predmeti svakodnevno nastaju u radionicama Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju u Splitu.

Ta se škola izdvaja od ostalih po tome i što su učenici građevinskih zanimanja ranijih godina sami dograđivali učionice i radionice, asfaltirali platoe te sagradili bračku težačku kućicu od kamena. Tako se već godinama kroz praktični dio nastave spajaju obrt i umjetnost. Budući dizajneri unutrašnje arhitekture od 2. do 4. razreda, uz pomoć mentora, diplomiranog dizajnera Juraja Krstinića, izrađuju autorski namještaj ili vjerne replike svjetski poznatih dizajnera. U tome su uspješni pa je tako navijačka fotelja (“Football fan armchair”) maturalni rad Dina Petrića, nekadašnjeg učenika prof. Krstinića, 2008. godine osvojila prvu nagradu na velikom sajmu inovacija održanom u Londonu.

- Što će se raditi bira se zajedno s učenicima prema njihovim afinitetima ili se rade replike poznatih dizajnera. Svake godine tako izradimo barem 30 komada unikatnog namještaja. Kompliciraniji komadi rade se u grupama, a ovisi u kojem su razredu. Recimo, u 2. razredu, nakon što se opredijele za zanimanja, 15 đaka radi jednu stolicu ili stolić. Godinu kasnije tako nešto rade četiri učenika, a na kraju za maturalni rad učenik sam izrađuje svoj komad. Svaki Božić imamo prodajnu izložbu namještaja učenika od koje prihodi idu u humanitarne svrhe. Đaci, posebice oni koji će se baviti kasnije interijerima, ovdje se nauče o proizvodnji namještaja, projektiranju, ergonomiji i estetici. Razvijaju kreativnost, a nastojimo i da u svakom trenutku imaju uvid što se događa u svijetu dizajna - istaknuo je prof. Krstinić, voditelj radionice unikatnog namještaja.

Dijelovi namještaja na prodajnim izložbama mogu se kupiti za 200 do 400 kuna. No nije sve što nastane na radionicama za uporabu jer dio su replike koje učenici zbog nemogućnosti nabavke skupog plemenitog drva izrađuju od brodske šperploče i služe samo za školsku praksu.

Duje Stojan, učenik 4. razreda, svoj je uzor za izradu namještaja pronašao u nizozemskom arhitektu i dizajneru Gerritu Rietveldu (1888. – 1964.), poznatom po drvenom pokućstvu geometrijsko-funkcionalnih oblika, posebice stolicama. Njegova razredna kolegica Vita Gizdić inspirira se radom svjetski poznatog dizajnera rasvjete Deana Skira iz Pule.

- Voljela bih postati dizajner lampi, a to sam izabrala i za maturalani rad. Nastava je u školi dobro organizirana te naučimo zaista stvari koje su korisne i upotrebljive u budućim profesijama. Recimo da možemo i znamo sami odabrati kvalitetne materijale, kako ih obraditi te učiniti trajnima - objasnila nam je maturantica Gizdić.

Učenici Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju izrađuju i unikatni nakit koji nastaje u radionici Odjela dizajna metala, a također se prodaje na školskim izložbama. Nedavno su izradili i metalne karte briškulice za slijepe. Splitski učenici također izrađuju umjetnički nakit, reljefe, rade s emajlom, slike u boji.

- Dobar dio naših učenika se nakon srednje škole opredjeljuje za restauraciju metala ili dizajnerske fakultete. Rade se pojedinačni i grupni radovi, a dobro je da ima i pozitivne konkurencije među učenicima, kao i timskog rada – rekla je Tina Divić, profesorica stručnih predmeta i voditeljica tog školskog odjela.

U školi akademska kiparica Ivana Pavić vodi radionice dizajnerske keramike na kojoj se učenici uče raditi i na drevnom lončarskom kolu.

- Na njemu se uče keramičkom modeliranju, a dobro je da učenici ovdje stječu znanja od nabavke materijala, paljenja peći, glaziranja pa do finalnog proizvoda. Ta znanja su vrlo korisna, posebice jer smo turističko odredište, pa ovi učenici mogu i sami izrađivati suvenire, a ne da uvozimo kineske - rekla nam je akademska kiparica Ivana Pavić.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.