Boris Šavorić (48) stručnjak je za trgovačko pravo, akvizicije, tržište kapitala i bankarstvo, stoji na stranicama njegova ureda. Ali ima još jednu osobinu, voli raditi u sjeni i nikad ne istupa u javnosti, pa čak ni kad je njegov ured bio obasut upitima medija.

Počeo je zastupati Jan De Nul ove godine. Jaružalo koje je naručeno bilo je gotovo 80 posto i cijelo vrijeme su puštane informacije da se vode pregovori o završetku broda. Država je, ovisno o procjeni, trebala uložiti od 100 do 150 milijuna kuna ili otegliti brod u drugo brodogradilište. To u konačnici nikad nije dogovoreno između Ministarstva gospodarstva Darka Horvata i Jan De Nula, koji je predstavljao Šavorić. Kad je Uljanik otišao u stečaj, Jan De Nul je prvo naplatio 923 milijuna kuna jamstava od države.

Jedan je od autora lex Agrokora 

Kao što javnost nije znala da zastupa Jan De Nul, tako dugo nije znala niti da je on jedan od autora tzv. lex Agrokora, koji se pisao u najvećoj tajnosti, a Vlada je uporno od javnosti skrivala imena autora. On je u dobrim odnosima s premijerom Andrejem Plenkovićem iako je Plenković jednom rekao: “Nema nekog velikog intimnog prijateljstva između mene i Šavorića. Hrvatska je mala zemlja, a Zagreb mali grad da se ne bi znali ljudi koji su išli u srednju školu”.

Suprotno je to od tvrdnji koje su objavljene i o kojima je prvotno svjedočila i bivša potpredsjednica Martina Dalić, da je upravo premijer predložio Šavorića u skupinu koja je tajno radila na rješenju za Agrokor. Kasnije se pokazalo i da je premijer neke scene svog spota “Vjerodostojno” 2016. godine snimio upravo u luksuznom Šavorićevu uredu, a HDZ se tad pravdao kako je sve išlo preko agencije, no uskoro se otkrilo da je od cijelog troška spota samo Šavorićev ured HDZ-u ustupljen besplatno.

POGLEDAJTE VIDEO: 

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/pixsell

Tajna grupa u kojoj su, osim Šavorića, bili Ante Ramljak, Tomislav Matić, Branimir Bricelj i mnogi drugi koji su kasnije bili angažirani za izdašne honorare kao savjetnici u Agrokoru. Iako su prvo Ivicu Todorića zvali Borg, po vrsti iz serije “Zvjezdane staze” koja asimilira ostale, na kraju su sebe prozvali grupom Borg.

“Šavorićev zakon. Mašala”, reagirala je bivša potpredsjednica Martina Dalić kad je jedan od članova tako nazvao zakon o Agrokoru.

Nakon Martine Dalić i Andrej Plenković trebao bi biti proglašen krivim za kršenje načela dobre vladavine jer je javnosti tajio članove te nije ništa poduzeo kad je vidio da su članovi grupe angažirani u Agrokoru. Plenković je kupio vrijeme tražeći izuzeće predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

BORG U ULJANIKU Posao stoljeća: Država klijentu dala brod te 200 milijuna kuna

Šavorić je kratko radio za Agrokor nakon pisanja zakona i to je naplatio 825.000 kuna. Njegov ured zadnje dvije godine ima čistu dobit od oko 9,5 milijuna kuna na prihod od 19 do 20 milijuna kuna. Ante Ramljak je kao izvanredni povjerenik zaradio osobno više od milijun kuna bruto. Tvrtka njega i kolege Matića, Texo, lani je imala 7,6 milijuna kuna dobiti, godinu ranije 3,74 milijuna. A prije toga su imali skromnu dobit. Isto je s Altera savjetovanjem “borgovca” Branimira Bricelja. U zadnje dvije godine imaju 16 milijuna kuna čiste dobiti. I to zato što su ostali u Agrokoru kao savjetnici i nakon nagodbe prošle godine.

Zakon koji je spasio gospodarstvo, ali ostavio repove tajnih dogovora 

Lex Agrokor, koji su napisali, zabranio je naplatu dugova te omogućio dogovor svima kojima je Todorić ostao dužan. Paralelno su isplaćeni svi mali dobavljači iz kredita, a i ostali dobavljači su dobili velik dio gotovog novca. Osim samog načina pisanja i zarade savjetnika, sporno je i je li postojao dogovor s američkim fondovima kod kojih se Agrokor skupo zadužio, ali Agrokor nije spašavan iz proračuna.