Umjesto da Uljaniku plati brod jaružalo 1,28 milijardi kuna, luksemburško-belgijski Jan De Nul će ga dobiti za 700-750 milijuna kuna, a država mu je u međuvremenu dala 923 milijuna kuna za isti brod
BORG U ULJANIKU
Posao stoljeća: Država klijentu dala brod te 200 milijuna kuna
Jan De Nul će proći izvrsno, a porezni obveznici će samo na tom brodu biti u gubitku 200-tinjak milijuna kuna nakon što je Uljanik otišao u stečaj. Iako bi najpovljnije za državu bilo da je Uljanik dovršio jaružalo, to se nije dogodilo. Odvjetnik koji je u ime Jan De Nula pregovarao s državom i omogućio naručitelju uštedu od 500 milijuna kuna je Boris Šavorić (desno), član grupe Borg, koja je pisala “lex Agrokor”.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Pokretanje videa...
01:26
Šavorić i partneri ugledno je odvjetničko društvo koje vodi Boris Šavorić. Upravo njega Vlada je tajno angažirala kad je trebalo pronaći rješenje za Agrokor, što je završilo aferom. U njegovu uredu HDZ je snimao spot za kampanju Andreja Plenkovića.
Šavorić je počeo zastupati Jan De Nul ove godine. Jaružalo koje je naručeno bilo je gotovo 80 posto i cijelo vrijeme su puštane informacije da se vode pregovori o završetku broda. Država je, ovisno o procjeni, trebala uložiti od 100 do 150 milijuna kuna ili otegliti brod u drugo brodogradilište. To u konačnici nikad nije dogovoreno između Ministarstva gospodarstva Darka Horvata i Jan De Nula, koji je predstavljao Šavorić. Kad je Uljanik otišao u stečaj, Jan De Nul je prvo naplatio 923 milijuna kuna jamstava od države.
Država je tako postala vlasnik broda. A sad će Jan De Nul kupiti brod od države po nižoj cijeni, od 700 do 750 milijuna kuna. Trgovački sud je na zahtjev stečajnog upravitelja naredio hitnu prodaju broda kako ne bi propadao, a početkom srpnja znat će se i točna cijena. Sugovornik koji je iznimno upućen u temu slikovito je objasnio kako novac gube porezni obveznici.
- Prvo smo platili jamstva, a sad ćemo izgubiti na prodaji. Jan De Nul zna da je taj brod rađen točno za njih i da ga nema tko drugi kupiti. Zato se postavljaju tvrdo u pregovorima o cijeni koju su spremni platiti. Šest mjeseci vrtjelo se u krug tijekom pregovora s njima i nije donesena nikakva odgovarajuća odluka, pa sad sve dolazi na naplatu. A Šavorić je hodočastio u Ministarstvo gospodarstva - kaže nam taj sugovornik.
Navodno je i ministar financija Zdravko Marić bio nezadovoljan što pregovori nisu uspjeli jer se do zadnjeg nadao da bi se dogovor trebao postići umjesto da jamstva sjednu na naplatu državi.
Dosad uopće nije bilo poznato tko je sjedio s druge strane stola i da je Šavorić predstavljao Jan De Nul. Uvijek je informacija bila samo da je ministar Horvat razgovarao s predstavnicima Jan De Nula.
Ivica Todorić, bivši vlasnik Agrokora, na svom blogu prvi je objavio informaciju da Šavorić zastupa Jan De Nul te je tad ustvrdio da bi se moglo raditi o novom dogovorenom poslu. Todorić inače optužuje Šavorića, Plenkovića i ostale za to što su mu oteli Agrokor iako je sam pod istragom.
- Gradom kruže informacije da je dogovor o naplati ukupnog jamstva dogovoren 10-ak dana ranije, a da je sve što smo gledali bila samo farsa - ustvrdio je Todorić misleći na pregovore i najavu kineskog ulaganja.
Iz Ministarstva gospodarstva oštro su opovrgnuli ovakve tvrdnje. U neslužbenom razgovoru osoba bliska ministru Horvatu kaže da oni nemaju baš ništa sa Šavorićem, kojeg je angažirao Jan De Nul, te da su učinili sve što su mogli da se brod dovrši.
- Mi smo i prvi predložili ulaganje da se brod dovrši kako bi Jan De Nul platio punu cijenu. Ali imali smo dva problema, nemogućnost pronalaska strateškog partnera koji bi ulagao s državom i štrajk radnika. Radnici su zatvorili ulaz, kooperanti nisu mogli ući. Htjeli smo da se završi u Puli pod svaku cijenu ili da se otegli, samo kako ne bi bila naplaćena jamstva. I vlasnik Jan De Nula bio je za završetak, ali je u jednom trenutku izgubio povjerenje da bude tamo dovršen. Nismo mogli izbjegavati stečaj dok se brod ne dovrši - opravdava taj sugovornik poteze ministarstva.
Što se tiče cijene po kojoj će Jan De Nul kupiti brod, svjesni su gubitaka, ali kaže da pokušavaju spasiti što se spasiti da.
- Važna nam je svaka lipa. Oko 100 milijuna eura za brod pokrit će barem dio novca koji su platili porezni obveznici - kaže.
Sve bi trebalo biti gotovo do kraja godine.
Samir Hadžić, predstavnik radnika u Uljaniku, nazvao je ovo opravdanje čistom laži. On ističe da na tom brodu nisu radili kooperanti, te da je država mogla biti u plusu 50-60 milijuna eura samo da je ispregovarala završetak u Puli. I on kaže da su krenule glasine o dogovoru, ali ne zna jesu li one istinite.
- Ono što znam je da bi za maksimalno 100 milijuna kuna brod bio dovršen. Uljanik ne bi otišao u stečaj, posao bi imalo 2500 radnika, a od pune cijene broda Uljanik bi imao višemilijunsku korist. Država ne bi izgubila razliku od skoro 200 milijuna na cijeni. Ali u ministarstvu ili nisu bili sposobni ili nisu htjeli to dogovoriti. Sad svoju nesposobnost ili namjeru žele prebaciti na radnike - kaže Hadžić.
Iz Šavorićeva ureda nismo dobili odgovore na poslana pitanja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
