Express: ORaH je vrlo brzo postao treća stranka u Hrvatskoj i tako na neki način pomrsio račune i HDZ-u i SDP-u. Otkrijte nam ono što Hrvatske građane najviše zanima - ima li ORaH gospodarski plan kako izvući Hrvatsku iz krize?
Od srpnja 2014. godine programski forumi ORaH-a, Forum za gospodarstvo, Forum za ljudska prava i pravdu te Forum za zaštitu okoliša gotovo na tjednoj razini izrađuju sektorske politike. Naše sektorske politike nisu tajna, primjenjujući demokratske i transparentne postupke iz europske prakse, provodimo javne konzultacije s građanima i strukom putem web-stranica, a nakon toga se sektorske politike predstavljaju građanima na javnim tribinama. Iz područja gospodarstva mogu izdvojiti nekoliko istaknutijih, poput poljoprivredne politike, šumarske, održive energetike, industrijske konoplje, održiva turizma. Plan je do ožujka 2015. godine izraditi sve sektorske politike i nakon toga ih objediniti u nekoliko strateških dokumenata. Međutim i najbolja gospodarska ili druga sektorska politika ne može u Hrvatskoj uspjeti ako se najprije ne zagrize kisela jabuka koja se zove reforma javne uprave. Na kraju, konačno trebamo shvatiti, pogotovo izvršna vlast koja donosi strateške planove, da smo postali dio Europske unije i da svoje gospodarstvo trebamo što prije prilagoditi ciljevima zajedničke gospodarske politike. Inače će još dugo Hrvatska ići šumom, a ostatak EU drumom, i svi će se čuditi zašto smo neuspješni. Reforme su bolne i nepopularne, ali ih nužno moramo provesti ako želimo bolji život ne samo sebi nego i budućim generacijama.
Express: Ova je Vlada podbacila u nizu projekata, a među njima je svakako projekt energetske učinkovitosti. Kako biste vi to riješili?
U prosjeku naše gospodarstvo troši tri puta više energije po jedinici proizvoda od prosjeka EU. Cijena energije u većini proizvodnih procesa čini 50-70% troškova proizvodnje. Upravo u tom dijelu država treba subvencijama, odnosno mjerama državne potpore pomoći poduzećima da mjerama energetske učinkovitosti smanje potrošnju električne i toplinske energije. To su potpuno legalne mjere koje povećavaju konkurentnost domaćeg gospodarstva, a istodobno ne narušavaju pravila unutarnjeg tržišta EU. Paralelno s time javna uprava treba na svom primjeru pokazati građanima i privatnom sektoru da je ulaganje u energetsku učinkovitost strateški projekt Vlade RH. To sve piše u Direktivama EU samo očito je da neki to ne znaju ili ne žele pročitati i provoditi. Poseban problem je energetska učinkovitost u sektoru zgradarstva. Program obrazovanja za energetsko certificiranje stvarao sam s kolegama s Građevinskog fakulteta i Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Međutim dobre namjere zapele su na željama promocije ministrice Mrak-Taritaš. Takav pristup je uzrokovao zastoj u trgovanju nekretninama te izravno slabije punjenje proračuna lokalnih jedinica samouprave. Mjere koje mi predlažemo nemaju za cilj samo dobiti energetski certifikat nego i uložiti u mjere energetske učinkovitosti jer bi o tome ovisila vrijednost nekretnine. To bi oživjelo tržište nekretnina i otvorilo radna mjesta u građevinskom sektoru.