„Onemogućimo li jedini institucionalni kanal izražavanja građanske volje u vremenu krize koja predstoji, jedino što im ostavljate je ulica“, kazala je u saborskoj raspravi da se pristupi promjeni Ustava u dijelu koji se tiče referenduma, a što je predložilo 92 zastupnika.
Povodom toj inicijativi označila je Mostov referendum o covid potvrdama, a ciljem spriječiti „na jesen mogućnost angažiranog, institucionalnog kanaliziranja građanskog bunta kroz referendumske inicijative“.
„Kratkoročne posljedice toga su ulični nemiri“, izjavila je, navodeći kako građanima, ne budu li imali priliku kanalizirati svoju volju kroz referendume, jedno preostaje ulica.
Pravo žene na izbor treba biti u Ustavu
Peđa Grbin (SDP) ističe da postoji jedno pravo koje treba ustavnu zaštitu, a to je pravo žene na izbor.
To je nama u SDP-u bitno, ali to je bitno i građanima koji podržavaju da se to pravo zaštiti i kroz najvažniji akt, kazao je zastupnik koji je novinarima najavio da će amandmanom zatražiti sa se raspravlja i o njihovu prijedlogu da pravo žene na izbor uđe u Ustav. Ako se taj amandman ne prihvati, SDP neće glasovati da se pristupi promjeni Ustava, rekao je Grbin.
Da bi, kad se već mijenja Ustav u njega trebalo uvrstiti i pravo žene na izbor o rađanju, smatraju i drugi oporbeni klubovi, pa Anka Mrak Taritaš (Glas) najavljuje da će glasovati i za pokretanje ustavnih promjena vezanih za referendum, ali i za pravo žene na izbor.
Katarina Peović (RF) podsjeća da je 40 zastupnika tražilo da se pravo na pobačaj vrati u Ustav, ali da je HDZ to odbio. „Nisu otvoreni za nikakve pregovore, ni razgovore, u svoj prijedlog nisu bili spremni uvrstiti naš prijedlog“, kazala je zastupnica opetujući da će oporba na jesen ići sa svojom inicijativom.
Milorad Pupovac (SDSS) drži da su dobro definirani kvorumi za odlučivanje, no upozorava da je, kad se radi o udruživanje s drugim državama, posebno onima koje će postati ili postaju članice EU, prag podignut na više od 50 posto biračkog tijela i da tu postoji mogućnost „da se otvore pojedini sporovi između raspoloženja našeg biračkog tijela i onih koji su potencijalni kandidati za članstvo u EU“.
Klub SDS-a smatra, posebno kad je u pitanju stanje odnosa između zemalja na prostoru bivše Jugoslavije, da tu postoji rizik da referendum može biti sredstvo za međusobno daljnje političko sukobljavanje, kazao je zastupnik.
Benčić: Prethodna ocjena ustavnosti nije savjetodavne naravi
Ne sporeći da referendumsku materiju treba urediti, Sandra Benčić (ZLB) navodi zašto je ZLB kategorički protiv HDZ-ova prijedloga. Kada bi se ovaj prijedlog usvojio nikada više ne bismo mogli imati niti jednu uspješnu ustavotvornu referendumsku inicijativu, a možda bismo u deset godina mogli imati uspješnu zakonodavnu, rekla je.
Ustavnom se sudu, kazala je, daje ovlast prethodne ocjene ustavnosti koja nije savjetodavne naravi, nego je proces u kojem se pitanje može odbaciti i zaustaviti referendumska inicijativa. Slijedom toga, kaže, moguće je da bi inicijative „Ne damo naše ceste“ i „67 je previše“ bile zaustavljeni već na samo početku.
Da je važilo pravilo da Ustavni sud daje prethodnu ocjenu nikada se ne bi pokrenula inicijativa da je brak zajednica žene i muškarca, dodaje Željko Sačić (HS) koji poručuje da se prijedlog koji nudi HDZ ne smije podržati, jer nije dorađen i može biti opasan za demokraciju.
Kritičan prema davanju ovlasti Ustavnom sudu je i Stephen Nikola Bartulica (DP) koji spominje njegove „duboko pogrešne“ odluke, sudski aktivizam, odnosno da suci postaju političari, aktivisti u promoviranju određenih ideologija. Ustavni sud svojim radom nije zadobio povjerenje, kazao je.
Fascinantno je da se iz rasprava dade iščitati da se ne vjeruje državnim institucijama, posebno Ustavnom sudu, kaže Kruno Katičić (HDZ) koji odbacuje i oporbene tvrdnje da se želi zabraniti referendum.
Ovo je jedan od prvih koraka izmjena Ustava, inicijativa nije došla samo tako, nego je plod dugoročne komunikacije sa ostalim klubovima, postoji dobra volja da svi konstruktivni prijedlozi budu verificirani, poručio je.