Ako iz Vlade RH najavljuju da nije vrijeme za rastrošnost te da je upitno povećanje osnovice od 4% zaposlenicima u javnim službama, podsjećamo ih da je upravo ona 29. svibnja ove godine, odnosno u vrijeme već izmijenjenih gospodarskih okolnosti, sklopila Sporazum kojim se prolongira povećanje rasta osnovice za zaposlenike u javnim službama te isti sada ne može doći u pitanje jer bi to bilo protuustavno, upozorava Sindikat hrvatskih učitelja (SHU).
U priopćenju koje potpisuje glavna tajnica SHU Ana Tuškan ističe se kako u slučaju odustajanja nadležni ministri podliježu fiskalnoj odgovornosti, te da ih "očekuje pljusak tužbi koji će državu s kamatama stajati mnogo više nego dobrovoljna isplata ugovorenog". I to neće biti jedine tužbe, najavljuje sindikat.
- Svi zaposlenici javnih tužbi mogu do siječnja 2021. godine, podnijeti tužbe radi neisplaćenog dijela osnovice za 14 plaća i to za razdoblje od prosinca 2015. godine do siječnja 2017. godine, a sve sukladno Sporazumu kojim su se zaposlenici u vrijeme prošle krize solidarizirali i povećanja odgodili za buduća bolja vremena koja su nastupila u prosincu 2015. godine - podsjeća SHU.
Sindikati zaposlenih u prosvjeti redovito tuže vlade za obećane pa nikad ispunjene povišice "kad prođe kriza". Tako su i lani prosvjetari i zaposleni u zdravstvu počeli dobivati pravomoćne presude zbog izostanka povećanja osnovice plaća od šest posto u 2016. godini, a do danas stiglo je više od 400 pravomoćnih presuda u korist zaposlenika javnih službi. Kako podsjeća Ana Tuškan, doneseno je i više od 350 pravomoćnih tužbi zbog neisplata dijela jubilarne nagrade za 2013. No ostale tužbe, iako su bile pravno jednake, odbijene su i to odlukama Vrhovnog suda RH, iako su županijski sudovi donosili presude u korist tužitelja. Čak je i Ustavni sud potvrdio ispravnost tužbi, ali nakon isteka roka utuživosti.
- Vlada svojim postupcima dosljedno pokazuje koliko "cijeni“ solidariziranje za vrijeme krize jer svoje obveze u potpunosti osporava kada iste dolaze na naplatu. Stoga je idealno vrijeme da nam sudstvo pokaže koliko je neovisno. Sve navedeno govori u prilog tome da postoji veliko pitanje pravne (ne)sigurnosti i to ne samo za zaposlenike škola, već za sve građane u Republici Hrvatskoj i to je jedina dosljednost kojoj svjedočimo - navodi se u priopćenju SHU,
A baš ovih dana ministar financija pri predstavljanju rebalansa proračuna objavio je i kako čak 141,5 milijuna kuna odlazi na izgubljene sporove, te povrat Europskoj komisiji. Među tim izgubljenim sporovima je i 38 milijuna kuna (s kamatama) koje Ministarstvo obrazovanja mora isplatiti Varaždinskoj županiji. MUP Europskoj komisiji mora vratiti 5,7 miiljuna kuna itd.
"Loše odluke političara plaćamo usred krize"
SHU proziva Vrhovni sud, te ističu:
- Upravo prema dosadašnjoj sudskoj praksi (po tužbama zaposlenika javnih službi za 6%), svi su županijski sudovi u RH presudili u korist zaposlenika pa je time sudska praksa očigledno ujednačena. No Vrhovni sud RH tvrdi suprotno pa tako glasnogovornik predmetnog suda javno iznosi činjenicu da je praksa drugostupanjskih (županijskih) sudova neujednačena te upravo tu činjenicu navodi kao razlog dopuštanja revizije.
Stoga, zaposlenici javnih službi imaju pravo znati o kojim se to negativnim drugostupanjskim presudama radi (ako one postoje) te ovim putem javno pozivamo DORH i VSRH da, isto tako, javno odgovore koja je to točno različita praksa drugostupanjskih sudova, i ukoliko postoji, zašto ju ne prilažu kao dokaz u mnogobrojnim sporovima u tijeku, a o čemu između ostalog, ovisi i stav mnogih zaposlenika hoće li pokretati tužbe.U svakom slučaju, politička prognoza vremena nije dobra. Stoga u narednom razdoblju očekujemo pljusak nezadovoljstva građana kojima je dosta pravne nesigurnosti i političkog uplitanja u svaku poru ovog društva pa tako i u sudstvo.