Hoće li Andrej Plenković i HDZ podržati promjene Generalnog urbanističkog plana - koji je na stražnje noge digao stručnu javnost - i zauzvrat osigurati lojalnost Bandićevih žetončića?
To je, nema sumnje, bilo središnje pitanje jučerašnjeg sastanka Plenkovića i Bandića u Banskim dvorima. Tema je delikatna. HDZ mora pristati na promjene GUP-a koje bi omogućile realizaciju Zagrebačkog Manhattana, kojima bi arapski partneri dobili mogućnost da, kreditima naših građana, na čistoj i infrastrukturno uređenoj parceli grade nebodere.
Ideje njihove, benzin naš. Za tu Bandićevu viziju života suglasnost, osim stručnih službi, mora dati Štromarovo ministarstvo. Nakon toga projekt kreće, a Bandićevi žetončići nastavljaju poslušno glasovati za Plenkovićeve ideje.
Vlada se konačno prokazuje kao trgovačko društvo s neograničenom neodgovornošću, ali dovoljnim brojem ruku. No kako je protivnika tog projekta i te trgovine previše, ni Bandić ni Plenković nisu htjeli reći detalje, a ni Štromar nije bio rječitiji.
- Stručne službe Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja provjeravaju, pregledavaju predloženi GUP i, ako je u skladu sa zakonom, bit će pozitivno rješenje, a ako nije, napisat ćemo što nije u redu i kako ispraviti - kazao je resorni ministar Predrag Štromar, koji odluku očekuje najkasnije do kraja idućeg tjedna.
- To nije nikako politička odluka jer ona se donosi na zagrebačkoj skupštini - rekao je Štromar. I on i Plenković kažu kako će konačni sud dati stručne službe, pa se iz toga može prognozirati ishod. Stručne službe kažu “da” projektu, ili daju manje primjedbe, koje će onda biti otklonjene, i sve će ići kao podmazano: Bandić će krenuti prema mandatu Manhattan a Plenković prema kraju mandata.
Ali nema suradnja Bandića i Plenkovića samo tu cijenu. Iz prašnjavih ladica su izvučeni projekti koji se već godinama najavljuju, Bandić ih nije realizirao, a sada bi sve trebalo dobiti novi zamah novcem države i EU fondova. Vlada planira otkupiti od grada i 49 posto udjela u tvrtki APIS IT, informatičkoj tvrtki najpoznatijoj jer pruža i usluge na izborima, brojala je potpise za referendum, te podupire državnu i gradsku tvrtku svojim informatičkim rješenjima. Malo je i nejasno što država dobiva otkupom 49 posto jer ionako se ništa puno ne mijenja, ali svakako bi kasa grada trebala biti podebljana za barem 140 do 200 milijuna kuna. Porezni obveznici cijele Hrvatske će plaćati i oko 200 milijuna kuna godišnje "kompenzacije" Zagrebu jer Bandić gubi toliko prihoda povećanjem neoporezivog dijela plaće.
Kako ne bi sve ostalo na tome, sada se opet spominje izgradnja željezničke poveznice Zagreba s Međunarodnom zračnom lukom Franjo Tuđman, projekt koji godinama obećava Bandić. U paketu je i prenamjena dijela nezavršene Sveučilišne bolnice u Nacionalnu dječju bolnicu. Podsjetimo, iako je odobreno oko 42 milijuna kuna iz fondova EU da se uopće može vidjeti ima li taj projekt smisla, pet mjeseci Ministarstvo zdravstva nije izabralo niti koja će tvrtka raditi studiju izvodljivosti iako na stolu imaju ponude. Kažu, komplicirano je to. Na kraju, opet je na redu i suradnja oko Imunološkog zavoda koji godinama propada, a rješenja nema. A navodno bi Bandić volio pomoć države i EU fondova za izgradnju Jarunskog mosta. Problem međutim nije samo novac za most. Grad nije otkupio zemljište za ceste koje bi do njega vodile....
Tako da će do kraja ovog mandata biti presudan GUP i novac koji će gradonačelnik dobiti kao kompenzaciju i za Apis. A ostali projekti? Vjerojatno ćemo još puno puta čuti da kreće njihova realizacija...