To je to što me zanima!

Slomljeni bez posla: Na burzi rada je više od 320.000 ljudi

Nezaposlenost je mnoge slomila psihički, a zbog otkaza gutaju po šaku lijekova na dan ili se ubiju. Njihove priče nisu samo osobne tragedije nego tragedije društva
Vidi originalni članak

Dugo sam razmišljala o samoubojstvu, a zatim i o tome da ubijem svoje četvero djece pa sebe. Posve sam se izgubila i zapustila do te mjere da sam posve zanemarila fizičko zdravlje. Puknula mi je vena u nozi, ali se nisam mogla pokrenuti i otići liječniku. Kada sam napokon otišla, rekao mi je da sam pregled odgađala još samo jedan sat, morali bi mi amputirati nogu jer se sve zagnojilo, započinje svoju mučnu životnu priču Zagrepčanka (49) koja želi ostati anonimna. Tvrdi kako je okidač za takvo stanje otkaz koji je dobila 2009. godine. U državnoj su je tvrtki zaposlili kao spremačicu i dobila je ugovor na određeno vrijeme koji su joj stalno produljivali, pa je bila uvjerena kako će je po isteku napokon zaposliti za stalno. Međutim, zahvalili su joj se na suradnji.

- Bilo je to uoči Božića, blagdana koji je našoj obitelji oduvijek mnogo značio. Svatko bi dobio poneku sitnicu, ali te godine nisam imala što staviti na stol. Baš ništa - nastavlja ona i dodaje kako se situacija dodatno zakomplicirala kad je samo nekoliko mjeseci nakon nje i suprug, koji je bio zaposlen u građevini, također dobio otkaz. Računi su se počeli gomilati, a uskoro su došle i ovrhe te prva isključenja. Ostali su bez struje, vode i plina.

- U prvi se mah nisam uopće snašla niti sam pomislila da bih negdje trebala potražiti pomoć. Suprug i ja smo se javljali na svaki oglas, aktivno smo tražili posao, ali ga jednostavno za nas nije bilo. On je tada počeo skupljati boce po kontejnerima i guliti žice kako bi prodavao sirovine, a taj novac trošio je na pivo i cigarete. Počele su trzavice i situacija je iz gore postajala sve lošijom - prepričava ona i dodaje kako je jedini novac koji im je dolazio na račun bio dječji doplatak te suprugu nije dopuštala da ga uzme i potroši na sebe.

>>> Više pročitajte u Expressu

Idi na 24sata

Komentari 105

  • thora 28.10.2013.

    ja sam nezaposlena već godinu i nešto :( Imam završenu četverogodišnju školu i prekvalifikaciju preko burze . Radila sam u struci oko 9 mj onda je sve krenulo nizbrdo od mlade , samouvjerene osobe postala sam tužna ,ogorčena i bez volje. Gledam svoje djete i mislim si bar smo zdravi ali ipak me srce zaboli da joj nemogu priuštit neke stvari.Muž radi ali njegova je plaća suviše mala da pokrije sve naše troškove.kad mi roditelji daju toliko mi je neugodno da bi najradije da me nema ali trebam svome djetetu za nju živim. Probala sam radit i na crno ali ne plate , pa svakakvih budala čak je jedan nasrnuo na mene :( .. uglavnom svašta sam doživjela čak i otvorene ponude sex za radno mjesto :(. Naveče dok djete uspavam od te nemoći , tuge i očaja sjednem i plačem bez volje nade. Šaljem svakodnevno zamolbe , zovem ipak se trudim svim snagama ali ništa. Onda kad čujem komentare ko hoće radit uvjek se nađe u dubini duše zaplačem jer znam kako je teško biti bez veze i naći posao u današnje vrijeme.

  • Ivana27_1 28.10.2013.

    ja,2 dice i muz koji je partija na zivce od svega.Zivimo od 1500 kn misecno.Kako?Pomazu nam roditelji koji su imali srice pa su zaradili jadne penzije koje ionako podile sa nama.Ali Bogu fala,dok imamo sta ist,necu se zalit.

  • ivana231 28.10.2013.

    a da se vise probudimo i izadjemo na ulicu.??? to ne!??

Komentiraj...
Vidi sve komentare