Tom je činu prisustvovala i ministrica unutarnjih poslova Tatjana Bobnar, pripisujući mu veliko simboličko značenje.
– Dočekali smo dan da započinjemo sa uklanjanjem žice koja je bila postavljena 2015. godina u trenutku koji je bio drugačiji od danas, kada smo bilježili između 9000 do 12000 ilegalnih prijelaza granice. Migracije nisu i ne budu prestale. Vrijeme je pokazalo da ograda ne može spriječiti migracije. Ograda i žica su prouzročile puno tragedija jer su je ljudi obilazili i stradali u rijeci i uz rijeku Kupu. Pred nama su novi izazovi, ali imamo drugih sredstava za osiguranje sigurnosti. Pored toga mislim i na aktivnu međunarodnu suradnju s kolegama Italije, Austrije, Mađarske i Hrvatske i na tome radimo - kazala je ministrica MUP-a Slovenije Tatjana Bobnar, odgovarajući na novinarska pitanja da će se panelna ograda u uklanjati po segmentima, 200 komada dnevno, kada nađu izvođača radova, nakon provedenog javnog natječaja. Pripadnici slovenske vojske radnim će danom uklanjati od 150 do 200 metara žilet žice dnevno. Pretpostavlja se da će za potpuno uklanjanje biti potrebno 150 radnih dana. U suradnji s lokalnom zajednicom odlučiti će kuda će sa uklonjenim panelnim ogradama jer su neki iskazali interes za njenu daljnju uporabu. Inače je 2019. godine zabilježeno 5700 slučaja ilegalne migracije, a 2022. godine 6100. Čak 60 kilometara žilet žice i 135 kilometara panel ograde dijeli Sloveniju i Hrvatsku.
- Ovo je bilo katastrofa. Kaj je tu bilo dobro? Ništa. Inače sam ribič, kupio sam kanu i kaj mislite koliko sam puta išao u ribolov? Moji roditelji su rodom iz Vrhovca, pomagali smo jedni drugima, išli u vinograd jedni drugima, na polja, zajedno živjeli kao zajednica ali nas je žica razdvojila. Ništa se ovdje ne ulaže, sve je zaraslo, drugi malogranični prijelaz je zatvoren, most je srušen, sramota u 21. stoljeća - komentirao je Andrej Sjever iz Metlik situaciju koja je zavladala nakon postavljanja žice.
– Nisam za to da se ukloni žica. Potpuno sam protiv toga jer se bojim za sigurnost svojih ukućana. Najviše se boje supruga i kćer, ja se ne bojim, ali sam zabrinut zbog njihova straha. Žica nas je ipak štitila od ilegalnih migracija - kazao je Marijan, mještanin slovenskog naselja Krmačina. Stanovnici Kamanja i okolnih naselja ugodno su iznenađeni što se započelo s uklanjanjem ograde i žice s granice jer smatraju da je nepotrebna, te bespotrebno nagrđuje prirodu i prijeti stradavanju divljih životinja koje se u nju nerijetko zapletu i ugibaju.
– Drago nam je da se žica uklanja prvenstveno jer je ružna i na njoj je stradalo mnogo divljih životinja. Nama nije predstavljala veliki problem no nekim ljudima koji imaju zemlju u Sloveniji njima je vjerojatno to stvaralo probleme. Žica ja nema stvarala probleme na način da turisti koji žele ići sporednim putevima nisu došli do nas jer su ih na granici Krmačina malo puštali, malo nisu, pa su bili osuđeni ići na glavni granični prijelaz i nisu došli u našu sredinu - kazala je Marina Vrbanek, stanovnica Vivodinskog Obrežja.
Žicu postavili 2015.
Prema podacima koje je nedavno objavio slovenski MUP, Slovenija je prema Hrvatskoj postavila ukupno 135.372 metara panelne ograde i 60.595 metara žilet žice. Žicu je krajem krajem 2015. godine zbog bojazni od zaoštravanja migrantske krize postavila tadašnja slovenska vlada koju je vodio Miro Cerar.
S proširenjem početnih protumigrantskih prepreka nakon Cerarove vlade nastavile su od onda i druge vlade, a dijelom je žilet-žica postupno mijenjana manje opasnom panel ogradom.
Vlada bivšeg premijera Janeza Janše u rujnu prošle godine zato je iz robnih zaliha oko 40 kilometara protumigrantskih prepreka donirala Litvi kako bi istočna članica EU-a učinkovitije zaštitila 508 kilometara dugu kopnenu granicu s Bjelorusijom. Litva se u to vrijeme susretala s nekontroliranim priljevom izbjeglica koje je prema zapadu namjerno preko granice slao režim bjeloruskog predsjednika Lukašenka,