Europski pravni okvir, predvođen Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR)-om, postavlja visoke standarde zaštite privatnosti, no istodobno otvara niz pravnih i praktičnih problema kada je riječ o tjeralicama
MOĆ ADMINISTRACIJE
VJEROVALI ILI NE Za Pavlekom je raspisana crvena Interpolova tjeralica, ali njega štiti EU...
Čitanje članka:
2
min
Vedran Pavlek, nekadašnji Alfa i Omega skijanja u Hrvatskoj i dalje je na slobodi. Domaći kriminalisti sumnjiče ga da je razvio cijelu mrežu izvlačenja novca iz Hrvatskog skijaškog saveza, nestalo je 30 milijuna eura, a on putuje svijetom kao da to ne postoji. Pomoć u uhićenju Hrvatska je službeno zatražila i od međunarodne policijske organizacije, Interpola. Za njim je raspisana i crvena Interpolova tjeralica. To je najozbiljniji alat koji Interpol koristi za traženje međunarodno potraživanih osoba. Predstavlja zahtjev koji se šalje agencijama za provođenje zakona širom svijeta da lociraju i privremeno uhite osobu u svrhu njezina izručenja. No za razliku od mnoštva kriminalaca i zločinaca, koji se nalaze u toj javnoj bazi dostupnoj za pretraživanje na internetu, Pavlekovo ime se ondje ne spominje.
Kako doznaju 24sata, riječ je o administrativnom problemu i zapreci koju predstavlja europski GDPR, odnosno Opća uredba o zaštiti podataka. Iako postavlja visoke standarde zaštite privatnosti, istodobno otvara niz pravnih i praktičnih problema kada je riječ o međunarodnim tjeralicama.
Jedan od ključnih problema leži u činjenici da Interpol nema tzv. odluku o primjerenosti Europske komisije. Drugim riječima, ova organizacija nije službeno priznata kao sustav koji osigurava jednaku razinu zaštite osobnih podataka kao Europska unija. To dovodi u pitanje zakonitost prijenosa podataka iz država članica prema Interpolu, budući da Direktiva o provedbi zakona (LED) zahtijeva postojanje odgovarajućih zaštitnih mjera. Mnogi pravni stručnjaci upozoravaju da bi kontinuirana razmjena podataka bez takvih mjera mogla biti nezakonita.
Interpolov sustav često se suočava s optužbama za zloupotrebu i nedostatak transparentnosti. Autoritarni režimi nerijetko koriste crvene tjeralice kako bi progonili političke protivnike, aktiviste i novinare, čime se krši temeljno načelo političke neutralnosti organizacije. U nekim slučajevima, tjeralice se koriste čak i u poslovnim sporovima, primjerice zbog neplaćenih dugova, što je u suprotnosti s pravilima Interpola.
Sam Interpol naznačio je na svojim stranicama kako zbog svega brojne tjeralice nisu vidljive.
- Većina crvenih tjeralica dostupna je isključivo policijskim tijelima. Sažeci crvenih tjeralica objavljuju se na zahtjev nadležne države članice kada je potrebna pomoć javnosti u lociranju osobe ili kada ta osoba može predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti - pišu iz Interpola.
Naime, velik problem predstavlja činjenica da pojedinci često ni ne znaju da se nalaze na tjeralici sve dok ne budu uhićeni ili zaustavljeni na granici. Postupci osporavanja takvih podataka, koji se vode pred Komisijom za kontrolu Interpolovih dosjea (CCF), spori su i netransparentni. Iako ova komisija djeluje kao neovisno tijelo za nadzor, njezine odluke mogu trajati mjesecima, a protiv njih ne postoji izravna žalba. Ipak, statistike pokazuju da sve veći broj zahtjeva završava brisanjem podataka, što ukazuje na određeni napredak u zaštiti prava pojedinaca.
'Pravni lijekovi' postoje, ali su često ograničeni. Pojedinci mogu pokušati preventivno djelovati ako sumnjaju da bi protiv njih mogla biti izdana tjeralica, ili pak pokrenuti postupke protiv nacionalnih policijskih tijela koja su dostavila podatke Interpolu. U određenim slučajevima, osobe s azilom mogu izbjeći izručenje ako se dokaže da je tjeralica politički motivirana.
Odvjetnik Branko Šerić mišljenja je kako se GDPR ne bi trebao primjenjivati na potraživane ljude.
- Samim činom da se počinilo neko kazneno djelo, gospodarski kriminal, ubojstvo, a posebno ratnim zločinom, tu su po meni izgubili pravo na privatnost. Tu nema veze ona izreka 'da nitko nije kriv dok se ne dokaže suprotno', jer do tog čovjeka ne mogu. On nije dostupan - kaže Šerić.
Taj koji bježi, kaže odvjetnik, slučaj može jednostavno pratiti putem medija ili društvenih mreža.
- Po meni takav stav o GDPR-u ne drži vodu. Svatko ima pravo prenijeti informaciju, posebno putem društvenih mreža - kaže Šerić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
