Sva tri teleoperatera, T-HT, Vipnet i Tele2, mogli bi platiti kazne po 100.000 kuna jer je utvrđeno da su nepošteno naplaćivali bonove za mobitele i zavaravali kupce. Korisnik koji je kupio bon za mobitel od 50 kuna platio je 55 kuna, onaj koji je kupio bon od 100 kuna platio je u konačnici 110 kuna itd.

Inspekcija Ministarstva gospodarstva izdala je rješenja svim trima tvrtkama kojima zabranjuju takvu “zavaravajuću, nepoštenu poslovnu praksu”.

Neisplative tužbe

Iako je to utvrđeno, operateri nemaju obvezu vratiti novac niti ukinuti naknadu, nego samo uskladiti cjenike. Ubuduće bi tako na bonu trebala pisati njegova prava cijena. U posebnom postupku će se pokušati naplatiti kazne koje iznose do 100.000 kuna.

- Korisnici bi pojedinačno mogli tužiti i tražiti povrat novca sudskim putem - objašnjavaju nam upućeni u rješenje.

Službeno su se iz Ministarststva gospodarstva pozvali na čuvanje inspekcijske tajne. Potvrdili su tek da su u tijeku inspekcijski nadzori “u predmetima prodaje bonova za prepaid korisnike”.

Teško da je itko tko kupuje bonove sačuvao račune, a pojedinačno se ne bi isplatilo tužiti zbog visokih troškova. Svi operateri su počeli naplaćivati dodanu naknadu od srpnja 2014. godine.

Država im je tada propisala posebnu naknadu za korištenje radiofrekvencijskog spektra. Svake godine se od nje slije 350 milijuna kuna u proračun. U dvije godine slilo se oko 700 milijuna kuna. Teleoperateri tu naknadu naplaćuju od kupaca. Za razliku od preplatnika koji plaćaju fiksno 10 kuna mjesečno, što inspekcija ne smatra spornim, kupci bonova su plaćali dodatnih 10 posto po vrijednosti bona.

'Nismo kršili zakon'

Teleoperateri su se inače žalili na rješenja, ali im je ministarstvo odbilo prigovore. Ostala im je žalba Upravnom sudu.

Iz HT-a, Tele2 i Vipneta su nam odgovorili da nisu nepropisno naplaćivali naknadu jer su sve promjene javno objavili i istakli u uvjetima poslovanja. HT i Tele2 kažu da ni ne znaju za inspekcijski nadzor. U HT-u dodaju i kako su morali uvesti naknadu kako bi sačuvali radna mjesta i investicije.

350 milijuna kuna

milijuna kuna svake godine država dobije od posebne naknade koju operateri ubiru od kupaca.

10 kuna

plaćaju fiksno naknade oni koji su u pretplati. Inspekcija to ne smatra spornim.

10 posto

od vrijednosti bona morali su dodatno platiti kupci, i to je sporno.

70,000.000

toliko je kuna država uprihodila naknade, koju su na kraju platili kupci.