Američki državni dug dosegnuo je novu rekordnu razinu od 22 tisuće milijardi dolara, pokazali su najnoviji podaci američkog ministarstva financija, a i dug stanovništva na rekordnih je 13.500 milijardi dolara. 

Američki državni dug već desetljećima raste, pri čemu se posljednjih godina, za vrijeme različitih vlada, njegov rast i ubrzao. Poprilično su na rast američkog duga utjecali i niži porezi, koje je na prijedlog američkog predsjednika Donalda Trump donio Kongres u prosincu 2017.

Američki proračun fiskalnu 2018. godinu završio je s deficitom od 779 milijardi dolara, najvećim u posljednjih šest godina, što je posljedica pada prihoda zbog smanjenja poreza, ali i rasta rashoda uslijed sve većeg javnog duga.

Kritičari aktualne američke politike smatraju da je kontinuiran rast američkog gospodarstva pravo vrijeme za uštede kojima bi se stvorio veći manevarski prostor za slučaj izbijanja krize.

Odvojeno, izvješće njujorškog ogranka američke središnje banke Fed o dugu i kreditima američkih kućanstava u utorak je pokazalo da je ukupan dug Amerikanca u četvrtom kvartalu dosegnuo rekordnih 13.500 milijardi dolara. On konstantno raste od 2013. godine, kada je bio skliznuo na najniže razine nakon posljednje recesije.

Dok je hipotekarni dug, na koji otpada daleko najveći dio, skliznuo po prvi put u dvije godine, drugi oblici zaduživanja rastu, uključujući dugove po kreditnim karticama, koji su dosegnuli 870 milijardi dolara, najvišu razinu iz pretkrizne 2008. godine.

Osobna potrošnja zaslužna je za dvije trećine rasta aktivnosti u najvećem svjetskom gospodarstvu i očekuje se da će ostati snažna u ovoj godini čak i ako se rast stiša nakon snažne 2018. godine. Međutim, zahtjevi za kreditima, kao jedan od znakova potrošačke potražnje, u drugoj su polovini 2018. pali na najniže razine koje bilježi njujorški ogranak Feda.

Među signalima slabije potražnje je i podatak da je vraćanje kreditnih kartica i zatvaranje drugih računa skočilo na najviše razine od 2010. godine, dok su slučajevi ozbiljnog kašnjenja s naplatom potraživanja po kreditnim karticama uvećani u četvrtom tromjesečju lani za pet posto, nakon 4,8-postotnog rasta u trećem kvartalu.

Ozbiljna prekoračenja roka za plaćanje, koja ekonomistima služe kao znak za uzbunu jer mogu signalizirati nemogućnost podmirenja dužničkih obveza, u trećem kvartalu su porasla kod studentskih kredita, a i u četvrtom kvartalu su ostala na sličnoj razini. Od ukupno 1.500 milijardi dolara vrijednih studentskih kredita, 9,1 posto se neuredno otplaćuje, pokazalo je izvješće njujorškog ogranka Feda.