Od ove jeseni, nakon punih trinaest godina priprema, u škole se uvodi građanski odgoj. Učenici će taj predmet biti obvezni slušati od prvog osnovne do kraja srednjoškolskog obrazovanja po 35 sati godišnje.
No, kako od rujna kreće eksperimentalna provedba u šest škola koje još nisu odabrane, potpuna primjena građanskog odgoja u svim osnovnim i srednjim školama Hrvatske očekuje se tek za dvije godine, javlja Vjesnik.hr.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović u građanskom odgoju vidi priliku za smanjenjem korupcije u društvu, a samo uvođenje dodatnog sadržaja u škole naziva jednim od najvažnijih događaja u mandatu.
'Cilj je da učenici budu u školi zbog života, a ne zbog ocjena'
- Cilj nam je nova škola u kojoj su učenici zbog života, a ne zbog ocjena. Uz građanski odgoj uvest ćemo i zdravstveni, te informatiku od prvog osnovne, jer cilj je modernog društva - slobodan čovjek, rekao je Jovanović. Ministar smatra da će zadatak građanskog odgoja biti stvaranje preduvjeta za aktivno sudjelovanje građana u društvu.
No, ministra posebno veseli što bi građanski odgoj trebao pridonijeti smanjenju korupcije, tim više što djeca o korupciji danas znaju ono što su naučila iz medija.
- Zahvalan sam medijima, no mladima je potrebno i dodatno iskustvo zbog kojeg vjerujem da će građanski odgoj pomoći u borbi za stvaranje zdravijeg građanskog društva - naglasio je Jovanović.
Razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina
Prema riječima Nevenke Lončarić Jelačić iz Agencije za odgoj i obrazovanje, građanski odgoj i obrazovanje ima četiri dugoročna cilja: povećati cjeloživotno učenje, poboljšati kvalitetu odgoja i obrazovanja, promovirati ravnopravnost i aktivnost svakog građanina te potaknuti njegovu kreativnost i inovativnost.
Djecu i mlade će se učiti što je demokracija i vladavina zakona, ekologija, identitet. Učenik će osjetiti što znači biti aktivan član društva u svim područjima, kako razviti socijalne i komunikacijske vještine, kreativnost i poduzetnički duh.
Bit će i simulacija suđenja
Učit će koliko su neprihvatljivi svi oblici diskriminacije, od rodne do etničke i rasne, kako prihvatiti različite ljude bez obzira na njihov vjerski, materijalni ili bilo koji drugi status, javlja Jutarnji list.
Lončarić Jelačić kaže kako će se kroz građanski odgoj učiti i što je to dobar, a što loš zakon, ali interaktivnim pristupom. Primjerice, simuliranjem suđenja.