U 10 sati i 30 minuta, Županijski sud u Zagrebu objavit će odluku je li štrajk radnika Holdinga zakonit ili ne, a sat vremena kasnije isto za radnike ZET-a. No bez obzira na tu današnju odluku, obje strane se imaju pravo žaliti jer sudska odluka nije automatski pravomoćna, a onda na scenu stupa Vrhovni sud koji ima pet dana da odluči o žalbi. Ali ne pet dana od podnošenja žalbi, nego pet dana od kad im Županijski sud dostavi cijeli spis. 

Što ako je štrajk zakonit?

Ako Županijski sud proglasi štrajk zakonitim, a to onda potvrdi i Vrhovni sud, štrajk se može nastaviti. No to ipak ne znači da sindikati mogu sami odlučiti da tijekom štrajka praktički uopće nema javnog prijevoza ili odvoza otpada. Paralelno se vodi postupak arbitraže oko nužnih poslova, odnosno minimalnog opsega prijevoza koji mora funkcionirati i za vrijeme štrajka. Uprava ZET-a smatra da  oko 41 posto zaposlenika treba raditi, a sindikati predlažu da radi jedan i pol posto zaposlenika. 

ZET je prihvatio prijedlog za imenovanje neovisnog arbitra i očekuje formiranje arbitražnog tijela, no još se čeka sindikat da predloži tu neovisnu osobu. Ako se strane same ne dogovore, upravo će arbitraža biti ključna za utvrđivanje koliko tramvaja i autobusa mora voziti čak i dok zakoniti štrajk traje. Za Holding je arbitraža već u tijeku.

Čak i ako je štrajk zakonit, ZET i Holding radnicima ne moraju platiti vrijeme u štrajku jer Zakon dopušta razmjerno umanjenje plaće i dodataka na plaću. 

Što ako je štrajk nezakonit? 

Ako odluka da je štrajk nezakonit postane pravomoćna, sindikati više nemaju zakonsku osnovu nastaviti štrajkati. ZET i Holding tad imaju pravo zahtijevati povratak zaposlenika na posao, odnosno normalizaciju tramvajskog i autobusnog prometa te odvoza otpada, otvaranje reciklažnih centara i ostalih usluga koje građani sad nemaju.

Tu je i dodatak: obje tvrtke mogu tražiti odštetu. Zakon o radu izričito propisuje da poslodavac može zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog štrajka koji nije organiziran i poduzet u skladu sa zakonom. Dakle, ZET i Holding bi mogli pokrenuti zahtjev za naknadu štete nastale nezakonitim štrajkom, a tu štetu nadoknađuju od Sindikata. 

Što se tiče radnika, sudjelovanje u zakonitom štrajku nije povreda radne obveze i radnik zbog toga ne smije pretrpjeti nikakve posljedice. No kod nezakonitog štrajka, Zakon o radu dozvoljava poslodavcu da da otkaz radniku koji je organizirao ili sudjelovao u nezakonitom štrajku koji nije u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata. No to ne znači da u ovoj situaciji svi radnici dobivaju automatski otkaz. Svaki otkaz i njegova opravdanost mogu se testirati na sudu u radno pravnom sporu.

Gotovo je nemoguće da se ZET i Holding odluče za takve poteze ako štrajk bude nezakonit jer bi samim time gradska vlast pokazala socijalnu neosjetljivost i udaljenost od radnika, bili oni zaposlenici Grada, gradske tvrtke ili samo dio biračkog tijela. No već su viđeni scenariji u nekim drugim situacijama gdje vođe prosvjeda dobiju otkaze i završe u radno pravnim sporovima pokušavajući dokazati da je otkaz nezakonit jer je štrajk pravo svakog radnika.