Prošlu godinu obilježio je jedan od najvećih skokova u broju slučajeva ubojstava žena od strane intimnih partnera još od 2016., upozorila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svojem izvješću o radu za 2025. godinu koje je 31. ožujka predala Hrvatskom saboru. Dan kasnije u Majskim Poljanama kraj Gline još je jedan muškarac (71) hicima iz vatrenog oružja ubio izvanbračnu partnericu (51), nakon čega je izvršio samoubojstvo. Prošle godine ubijeno je 18 žena, isti broj kao i 2024. godine. No za razliku od 2024., lani su svih 18 žena ubile njima bliske osobe, dok su njih čak 12 ubili njihovi intimni partneri, a još jednu ženu ubila je osoba koju je angažirao bivši intimni partner. Od ukupno 18 ubojstava, policija je 10 okvalificirala kao kazneno djelo femicida. Godinu ranije intimni partneri ubili su pet žena, a to znači da se u 2025. godini taj broj udvostručio.
Riječ je o alarmantnim podacima koji upućuju na to da samo uvođenje kaznenog djela femicida (teško ubojstvo ženske osobe) u Kazneni zakon nije utjecalo niti donijelo smanjenje ovih crnih brojki.
- Ako zakonske izmjene ne prati reforma društvenih obrazaca koji stvaraju nasilje, ono se u osnovi brutalizira i pogoršava - navodi pravobraniteljica koja smatra da su kvalitetnija rješenja "svi oblici obrazovanja i edukacije, odnosno preventivnog rada, uključujući i dugotrajne terapijske te resocijalizacijske procese s počiniteljima i žrtvama nasilja" jer se bave uzrocima, a ne posljedicama nasilja
- Alkoholizam, prisilna kontrola, posesivnost, ljubomora, odluka žene da napusti (nasilnog) muškarca, psihičke smetnje, posjedovanje oružja, prijetnje ubojstvom i/ili samoubojstvom rizični su faktori najvišeg stupnja koji (u kontekstu ranije evidentiranog nasilja) upućuju na značajnu opasnost od počinjenja (ili pokušaja) teškog ubojstva ženske osobe, odnosno femicida. Nadležna tijela i pravosuđe, pa čak i najbliža obiteljska okolina, vrlo rijetko ove signale shvaćaju kao ključne alarme za učinkovitu zaštitu žrtve, brzi progon i strogo kažnjavanje počinitelja. Nerijetko i same najave ubojstva ili prijetnje ubojstvom ili samoubojstvom od strane potencijalnih počinitelja i dalje nisu u dovoljnoj mjeri prepoznata od strane nadležnih tijela - navodi pravobraniteljica Višnja Ljubičić u svojem izvješću.
Nastavlja da se "svako nasilje nad ženama smatra oblikom spolne diskriminacije", a Hrvatska je ratificirala i Istanbulsku konvenciju u čijoj preambuli je nasilje nad ženama definirano kao "rodno uvjetovano nasilje" i "sredstvo dominacije muškaraca nad ženama".
- Jednak, sličan ili neutralan tretman žrtve i počinitelja nasilja od strane državnih institucija, tijela progona i pravosuđa predstavlja jedan od najtežih oblika spolne diskriminacije - odlučna je pravobraniteljica.
Uzroke povećanog broja femicida i općenito nasilja nad ženama vidi u društvenoj klimi koja "polako klizi prema kulturi sile, nasilja i kompetitivnosti", a dijalog i uvažavanje drugih i drugačijih "zamjenjuje zakon jačega".
- To onda povratno djeluje i na rodno utemeljeno nasilje, odnosno femicid kao njegov najteži oblik - piše pravobraniteljica.