Smatraju to vodeći stručnjaci za klimu. Autori istraživanja koje je vodio ugledni klimatolog James Hansen, zaključili su da je Zemljina klima osjetljivija na povećanje emisija stakleničkih plinova nego se mislilo, objavljeno je u časopisu „Okoliš: Znanost i politika za održivi razvoj”.
Ambiciozni scenarij klimatskih promjena UN-ova Panela za klimu (IPCC), koji planetu daje 50 posto izgleda da ograniči zagrijavanje na ispod dva stupnja Celzijevih do 2100., „više nije moguć”, rekao je Hansen na brifingu za novinare.
Hansen je bivši istaknuti znanstvenik NASA-e poznat po tome što je američkom Kongresu 1988. rekao da se događa globalno zagrijavanje.
„Cilj od dva stupnja je mrtav”, naglasio je.
Hansen i njegovi kolege tvrde da količina stakleničkih plinova koja je već ispuštena u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva znači da je veće zatopljenje zajamčeno.
Temperature će u godinama koje dolaze biti veće u odnosu prema predindustrijskim razinama za 1,5 stupnjeva Celzijevih ili više, što će biti razorno za koraljne grebene i izazivati jače oluje, a do 2045. porast će za oko dva stupnja Celzijevih.
Znanstvenici procjenjuju da će topljenje polarnog leda i utjecanje slatke vode u sjeverni Atlantik izazvati prekid glavne oceanske struje AMOC-a (Atlantska meridijalna preokretna cirkulacija) u roku od 20 do 30 godina.
Točka bez povratka
Struja donosi toplinu u razne dijelove planeta kao i nutrijente važne za život u oceanu.
Njezin prekid „izazvat će velike probleme, uključujući podizanje razine mora od nekoliko metara, pa kolaps AMOC-a opisujemo kao točku nakon koje nema povratka”, navodi se u istraživanju.
Države su Pariškim klimatskim sporazumom 2015. dogovorile da će nastojati ograničiti globalno zagrijavanje do kraja stoljeća na 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijske razine.
Znanstvenici su zaključili da je taj prag kritičan za sprječavanje prekida glavnih morskih struja, naglog topljenja permafrosta na sjeveru i kolapsa tropskih koraljnih grebena.
Cilj od 1,5 stupnjeva Celzijevih već je prekoračen u zadnje dvije godine, po podacima Kopernika, europskog sustava za praćenje klime, premda Pariški sporazum govori o dugoročnom trendu kroz desetljeća.
Mračno izvješće
Globalno zatopljenje od dva stupnja Celzijevih imalo bi i veće posljedice, uključujući nepovratan gubitak ledenog pokrivača, planinskih ledenjaka i snijega, morskog leda i permafrosta.
Autori su priznali da rezultati istraživanja izgledaju mračno, ali tvrde da je za promjenu potrebno poštenje.
„Nećemo pomoći mladima ako ne budemo realni u klimatskim procjenama i ako ne ukažemo na neučinkovitost sadašnjih politika za ograničenje globalnog zagrijavanja”, upozorili su.
„Danas smo, s rastućim krizama uključujući globalne klimatske promjene, stigli do trenutka kada se moramo pozabaviti problemom partikularnih interesa”, dodali su, naglašavajući da su ipak „optimistični” u pogledu budućnosti.