Iako Klebsiella pneumoniae može živjeti u crijevima zdravih ljudi ne uzrokujući nikakve probleme, širenje ove bakterije zabrinulo je liječnike mnogih europskih bolnica.
Studija uglednog britanskog instituta Sanger, prenosi BBC, pokazala je da se superbakterije otporne na antibiotike šire europskim bolnicama.
Zbog načina na koji se reproduciraju liječnici širenje Klebsiella pneumoniae nazivaju 'iznimno zabrinjavajućom'.
Pri prvim znakovima nekih bolesti i slabosti organizma, bakterija se širi te izaziva upalu pluća, a ponekad može uzrokovati i krvarenje, rane na koži, ali i oštećenja na mozgu tj. meningitis.
- Činjenica koja posebno zabrinjava je da su ove bakterije otporne na suvremene, jake antibiotike koji su posljednja crta obrane - ističe dr. Sophia David iz instituta Sanger.
Upozorava da su infekcije ovom bakterijom povezane su s visokom stopom smrtnosti. Kaže kako je 2015. godine zabilježeno 2000 smrtnih slučajeva, ali liječnike brine mogućnost kako je to tek početak tj. samo najava puno gore crne bilance koja će uslijediti ako se nešto ne poduzme.
Naime, 2007. u Europi je zabilježen tek 341 slučaj povezan s ovom superbakterijom, a osam godina kasnije ta je brojka narasla na 2094.
Kako bi istražili opasnosti, napravili su najveću do sada studiju o otpornosti klebsiellae pneumoniae na antibiotike, a u istraživanju su sudjelovale čak 244 bolnice od Irske do Izraela.
Liječnici su analizirali bakterijin DNK, koji su uzimali od inficiranih pacijenata.
- Rezultati naših istraživanja ukazuju kako su bolnice ključna mjesta zaraze ovom bakterijom te sugeriraju kako se ona širi primarno u bolničkim prostorijama - objašnjava dr. David. Ističe kako su u mnogim europskim bolnicama našli isti, visokorizični soj ove bakterije.
Znanstvenici također upozoravaju da bi se K. pneumoniae mogla nastaviti širiti, ali i prenijeti svoju otpornost na druge bakterije.
Naime, dvije bakterije se mogu spojiti i međusobnim seksualnim odnosom (koji se naziva konjugacija) prenijeti ključne genetske informacije plazmidima, malim prstenastim molekulama bakterijske DNK.
Studija otkriva kako je sposobnost K. pneumoniae na otpornost prema djelovanju suvremenih antibiotika zapisana upravo na plazmidima.
- Oni se brzo šire među bakterijama - kaže doktorica David.
Njezin kolega, profesor Hajo Grundmann sa Sveučilišta u Freiburgu, smatra kako se infekcije ipak mogu zaustaviti.
- Higijena u bolnicama, ali i rano otkrivanje zaraženih pacijenata te njihova izolacija recept su ne samo za usporavanje širenja ovih patogena, nego i za njihovu uspješnu kontrolu - umiruje javnost dr. Grundmann.
Koliko smo uspjeli doznati, u Hrvatskim bolnicama zasada nisu imali većih problema s ovom bakterijom.