Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije BiH, Darijana Filipović vodi u utrci za člana Predsjedništva BiH iz redova Hrvata. Do 20 sati obrađeno je oko 80 posto biračkih mjesta, a Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH, osvojila je 48,19 posto glasova, odnosno 92.854 glasa.
Slaven Kovačević iz Demokratske fronte osvojio je 28,79 posto glasova, odnosno 55.475 glasova, dok je nezavisni kandidat Zdenko Lučić dobio 23,02 posto ili 44.345 glasova.
Ako rezultat ostane takav, Darijana Filipović bit će tako osvježenje u politici te zemlje, iako se politikom bavi više od desetljeća. Prošla ke put od stranačke mladeži do državnog parlamenta.
Filipović je rođena u Mostaru, a odrasla je u Stocu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Potom je upisala Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, smjer poslovna ekonomija i menadžment. U HDZ-u BiH aktivna je od 2011. godine. Politički angažman počela je u Mladeži HDZ-a BiH, a zatim je postupno napredovala kroz stranačke strukture. Danas obnaša funkciju dopredsjednice HDZ-a BiH.
Njezin prvi institucionalni mandat uslijedio je 2014., kada je izabrana u Parlament Federacije BiH. Četiri godine poslije napravila je korak prema državnoj razini te postala zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Mandat je osvojila ponovno i na izborima 2022. godine.
U državnom parlamentu obnašala je više funkcija. Trenutačno predsjedava Povjerenstvom za vanjske poslove, članica je Ustavnopravnog povjerenstva te izaslanica u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Na izborima 2022. godine, kao nositeljica liste, osvojila je 24.653 glasa.
Njezina kandidatura za Predsjedništvo BiH mjesecima se pripremala unutar HDZ-a BiH. U javnosti se početkom 2026. sve češće pojavljivala uz predsjednika stranke Dragana Čovića, a HDZ BiH ju je u travnju jednoglasno potvrdio kao svoju kandidatkinju. Čović je njezinu kandidaturu tada predstavio kao početak nove faze političkog djelovanja stranke, piše Večernji list.
Posebnu težinu njezinoj kampanji dala je podrška političkog vrha Republike Hrvatske. Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovao je na završnom skupu HDZ-a BiH u Mostaru i javno podržao njezinu kandidaturu. Filipović je tijekom kampanje naglašavala odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a pojavila se i u kampanjskom videu s hrvatskim potpredsjednikom Vlade i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem.
Suradnja s hrvatskim institucijama bila je jedna od tema koje je Filipović isticala i izvan same kampanje. U srpnju je zajedno s Plenkovićem sudjelovala u Orašju na dodjeli 276 ugovora ukupne vrijednosti 6,95 milijuna eura potpore iz hrvatskih programa. Tom je prilikom govorila o ulaganjima Hrvatske u projekte povezane s Hrvatima u BiH.
Kampanju je službeno otvorila početkom rujna u Ravnom, mjestu koje ima snažnu simboliku za Hrvate u BiH. Kao glavne političke poruke isticala je ravnopravnost Hrvata u BiH, položaj mladih, gospodarstvo, prometnu povezanost, europski put zemlje te odnose sa susjednom Hrvatskom.
Tijekom obilaska BiH govorila je i o problemu odlaska mladih. U Domaljevcu je naglašavala potrebu stvaranja uvjeta zbog kojih bi ljudi ostajali u Posavini, dok je u Mostaru kampanju zaključila porukom da Hrvati, kako je navela, ne traže više od drugih, ali ne prihvaćaju ni manje.
Istodobno, njezina kandidatura nije prošla bez kritika. Politički protivnici često su je opisivali kao „Čovićevu kandidatkinju“, naglašavajući njezinu dugogodišnju povezanost s HDZ-om BiH i vodstvom stranke. To je politička ocjena njezinih protivnika, dok Filipović svoj put predstavlja kao rezultat dugogodišnjeg rada unutar stranke i institucija. Uoči izbora isticala je da iza sebe ima 16 godina političkog iskustva i da svoju budućnost vidi u BiH.
Jedan od protukandidata, Zdenko Lučić, tijekom kampanje ju je kritizirao i zbog odnosa prema nogometnoj reprezentaciji BiH. Povod je bila njezina čestitka reprezentaciji nakon plasmana na Svjetsko prvenstvo, pri čemu je posebno istaknula svojeg rođaka Nikolu Katića, koji je nastupao za reprezentaciju BiH. Lučić je taj potez iskoristio za političku kritiku i poručio da će on navijati za Hrvatsku.
Ako bi osvojila mandat u Predsjedništvu BiH, među temama koje je tijekom kampanje navodila kao moguće prioritete bili bi europski put BiH, jačanje diplomatske mreže, odnosi sa susjednim državama, gospodarstvo i položaj mladih. Posebno mjesto u njezinu političkom programu zauzimaju odnosi s Republikom Hrvatskom i suradnja Zagreba i Sarajeva.