Tonino Picula, hrvatski eurozastupnik i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, kritizirao je u intervjuu za Hrvatski radio politiku "stabilokracije" prema zapadnom Balkanu, ističući da je EU često davao prioritet stabilnosti pred jačanjem demokratskih institucija.
- Europska unija je bila vrlo široke ruke i vrlo darežljiva prema državama zapadnog Balkana, prema Srbiji posebno, usmjeravajući goleme količine sredstava (...), ali smo vrlo malo sredstava izdvojili za jačanje demokratskih institucija - rekao je Picula, dodajući da je često nazivao tvorce takve politike "svećenstvom stabilokracije".
Picula, zastupnik SDP-a/S&D-a u Europskom parlamentu, stabilokraciju je opisao kao pristup EU-a koji je prioritet davao stabilnosti regije kroz velikodušnu financijsku podršku, dok je jačanje demokratskih institucija bilo manje u fokusu.
On je kritizirao politiku temeljenu na uvjerenju, sličnom onome što je Angela Merkel primjenjivala prema Rusiji, da će trgovanje i razmjena sami po sebi dovesti do demokratizacije.
- Znamo kako je to završilo s Rusijom, a slično se događalo i na zapadnom Balkanu - dodao je hrvatski eurozastupnik, ističući da s takvom politikom "treba prestati" i uvesti strožu uvjetovanost.
- Morate imati sugovornike koji će respektirati EU kao zajednicu vrijednosti, a ne samo kao bankomat - zaključio je Picula.
Nakon trodnevnog posjeta Srbiji, gdje je kao izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju razgovarao s predstavnicima vlasti, opozicije, medija, nevladinih organizacija, gospodarskog života i think tankova, Picula je istaknuo da nitko nema jasan odgovor na pitanje kako riješiti trenutnu krizu u Srbiji. Riječ je o "jedinstvenom odgovoru na duboku polarizaciju države koja nastaje zbog prirode tog autoritarnog režima", kazao je Picula.
- Promjena se očito nije mogla dogoditi institucionalnim putem - istaknuo je.
Prema Piculinim riječima, studentski prosvjedi koji su prerasli u "masovni građanski pokret" traže "novu vrstu društvene emancipacije", no organizatori odbijaju kontakte s institucionalnom opozicijom i vlastima, što otežava političku artikulaciju njihovih zahtjeva.
- Ne izlaze sa zahtjevima koji bi se verificirali kroz standardnu demokratsku proceduru - kazao je, istaknuvši i da je upitno mogu li se u Srbiji održati izbori po demokratskim standardima.
Govoreći o međunarodnoj poziciji predsjednika Aleksandra Vučića, Picula je naglasio kako je Vučićeva “multivektorska” vanjska politika balansiranja između EU-a, Rusije i Kine, uvelike naslijeđena od Borisa Tadića.
"Poremećeni" odnosi između tih vektora otežavaju takvu politiku, zaključio je Picula, podsjetivši na nedavni primjer glasanja o rezoluciji o Ukrajini u UN-u, kada je Srbija glasala kao i velika većina zemalja EU-a, da bi se državni vrh kasnije od toga distancirao.