U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak je u Preporodnoj dvorani na zagrebačkom Gornjem gradu održan okrugli stol Pravna zaštita kućnih ljubimaca, prvi skup u Hrvatskoj posvećen ovoj temi. Kako je kazao predsjednik Znanstvenog vijeća akademik Jakša Barbić, kućni ljubimci zbog položaja u kojem se nalaze zahtijevaju poseban pristup i zasebnu raspravu, pogotovo jer se hrvatska pravna znanost time nije previše bavila.
„Pravno gledano, kućni ljubimac je stvar, ali ne u onom tradicionalnom smislu jer radi se o živom biću koje ima pravo na dostojanstven život, dobrobit, hranu odgoj, zdravlje i zadovoljavanje bioloških potreba. Kućni ljubimac je dio obitelji uz kojeg se vlasnici sentimentalno vežu, posebno stariji, djeca i samci“, kazao je akademik Barbić, podsjetivši da je uoči dočeka nove 2023. godine 27 gradova i općina u Hrvatskoj upravo radi dobrobiti životinja odustalo od tradicionalnog vatrometa, što pokazuje koliko zaštita kućnih ljubimaca zalazi u javnu sferu.
Prema riječima akademika Barbića, u središte svih rasprava treba staviti pitanje odgovornosti: odgovoran uzgoj i držanje kućnih ljubimaca, određenje njihova pravnog položaja i razmatranje njihovih prava.
„Pojave neodgovornog postupanja s kućnim ljubimcima, neprimjerenog čuvanja i skrbi o njima, pa i pogrešnog odgoja utječu na dojam u javnosti o njihovu držanju za koji ne treba kriviti kućne ljubimce nego njihove vlasnike. To pak zahtijeva odgovarajuće pravno uređenje, a pitanje je imamo li ga“, smatra akademik Barbić.
Uz niz pravnih stručnjaka i veterinara, na okruglom stolu je govorila i predstavnica Hrvatskog kinološkog saveza Dijana Tomašegović Nikolić, pravnica i predsjednica Retriver kluba Hrvatske. Ona je predstavila pravni okvir uzgoja pasa, dok je prof. dr. sc. Ivica Bošković s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku govorio o utjecaju pravnih propisa na uzgoj hrvatskih pasmina pasa.
Dijana Tomašegović Nikolić na okruglom je stolu u izlaganju detaljno argumentirala zašto bi Hrvatski kinološki savez, kao krovna uzgojna organizacija čistokrvnih pasa, trebao biti uvršten u Zakon o zaštiti životinja.
Istaknula je kako smatra da bi u predstojeći Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja bilo potrebno unijeti odredbu kojom bi se definirao pojam čistokrvnog psa kao psa s rodovnicom koju priznaje Međunarodna kinološka organizacija te odredbe kojima bi se definirao pojam rodovnice, odredbu kojom bi se rodovnici priznao status javne isprave, a glede njezina izdavanja za pse uzgojene u Republici Hrvatskoj dale javne ovlasti Hrvatskom kinološkom savezu.
- Nedvojbeno je da bi se navedenim izmjenama značajno smanjio problem „crnog tržišta“ prodaje pasa nepoznatog podrijetla, koje radi njihove sličnosti pojedinim pasminama prodavatelji prodaju pod nazivom tih pasmina. U takvim slučajevima, uglavnom se radi o neodgovornom „uzgoju“, zapravo isključivo proizvodnji u svrhu stvaranja profita, nekontroliranim izrabljivanjem uzgojih ženki za rasplod, proizvodnji koja stvara jedinke upitnog zdravstvenog stanja i nasljednih osobina- istaknula je.
Zbog toga je svako onemogućavanje takvog „uzgoja“, kako je istaknula Dijana Tomašegović Nikolić, osim što je društveno poželjno, u najboljem interesu zaštite dobrobiti i zdravlja pasa.
Na okruglom stolu su još sudjelovali dr. sc. Ivana Lohman Janković i dr. Andrea Mihaljević iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, prof. dr. sc. Mirela Župan s Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku,, izv. prof. dr. sc. Igor Vuletić s istog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Ana Đanić, također s osječkog Pravnog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Dubravka Klasiček i dr. sc. Tomislav Nedić s Pravnog fakulteta u Osijeku te prof. dr. sc. Krešimir Severin s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pravna promišljanja o položaju kućnih ljubimaca u obitelji dala je izv. prof. dr. sc. Sandra Winkler s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.