Obavijesti

News

Komentari 1

Treba stati na kraj trgovini lažnim pasminama: 'Zakon mora definirati čistokrvne pse!'

Treba stati na kraj trgovini lažnim pasminama: 'Zakon mora definirati čistokrvne pse!'

U organizaciji HAZU-a održan je okrugli stol Pravna zaštita ljubimaca, na kojem je istaknut i zahtjev da se onemogući uzgoj pasa bez rodovnica, a i da rodovnica Hrvatskog kinološkog saveza ima status javne isprave

VIDEO

U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak je u Preporodnoj dvorani na zagrebačkom Gornjem gradu održan okrugli stol Pravna zaštita kućnih ljubimaca, prvi skup u Hrvatskoj posvećen ovoj temi. Kako je kazao predsjednik Znanstvenog vijeća akademik Jakša Barbić, kućni ljubimci zbog položaja u kojem se nalaze zahtijevaju poseban pristup i zasebnu raspravu, pogotovo jer se hrvatska pravna znanost time nije previše bavila.

Pokretanje videa...

okrugli stol pravna zaštita kućnih ljubimaca 02:52

„Pravno gledano, kućni ljubimac je stvar, ali ne u onom tradicionalnom smislu jer radi se o živom biću koje ima pravo na dostojanstven život, dobrobit, hranu odgoj, zdravlje i zadovoljavanje bioloških potreba. Kućni ljubimac je dio obitelji uz kojeg se vlasnici sentimentalno vežu, posebno stariji, djeca i samci“, kazao je akademik Barbić, podsjetivši da je uoči dočeka nove 2023. godine 27 gradova i općina u Hrvatskoj upravo radi dobrobiti životinja odustalo od tradicionalnog vatrometa, što pokazuje koliko zaštita kućnih ljubimaca zalazi u javnu sferu.
Prema riječima akademika Barbića, u središte svih rasprava treba staviti pitanje odgovornosti: odgovoran uzgoj i držanje kućnih ljubimaca, određenje njihova pravnog položaja i razmatranje njihovih prava. 
„Pojave neodgovornog postupanja s kućnim ljubimcima, neprimjerenog čuvanja i skrbi o njima, pa i pogrešnog odgoja utječu na dojam u javnosti o njihovu držanju za koji ne treba kriviti kućne ljubimce nego njihove vlasnike. To pak zahtijeva odgovarajuće pravno uređenje, a pitanje je imamo li ga“, smatra akademik Barbić.

Ograničili ste odgovoran uzgoj, pa pse lakše razmnožavaju, švercaju i zanemaruju- idioti
Ograničili ste odgovoran uzgoj, pa pse lakše razmnožavaju, švercaju i zanemaruju- idioti


Uz niz pravnih stručnjaka i veterinara, na okruglom stolu je govorila i predstavnica Hrvatskog kinološkog saveza Dijana Tomašegović Nikolić, pravnica i predsjednica Retriver kluba Hrvatske. Ona je predstavila pravni okvir uzgoja pasa, dok je prof. dr. sc. Ivica Bošković s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku govorio o utjecaju pravnih propisa na uzgoj hrvatskih pasmina pasa.
Dijana Tomašegović Nikolić na okruglom je stolu u izlaganju detaljno argumentirala zašto bi Hrvatski kinološki savez, kao krovna uzgojna organizacija čistokrvnih pasa, trebao biti uvršten u Zakon o zaštiti životinja.
Istaknula je kako smatra da bi u predstojeći Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životinja bilo potrebno unijeti odredbu kojom bi se definirao pojam čistokrvnog psa kao psa s rodovnicom koju priznaje Međunarodna kinološka organizacija te odredbe kojima bi se definirao pojam rodovnice, odredbu kojom bi se rodovnici priznao status javne isprave, a glede njezina izdavanja za pse uzgojene u Republici Hrvatskoj dale javne ovlasti Hrvatskom kinološkom savezu.

Uzgajivači: Zbog nedorečenog zakona ovog će biti sve više
Uzgajivači: Zbog nedorečenog zakona  ovog će biti sve više


- Nedvojbeno je da bi se navedenim izmjenama značajno smanjio problem „crnog tržišta“ prodaje pasa nepoznatog podrijetla, koje radi njihove sličnosti pojedinim pasminama prodavatelji prodaju pod nazivom tih pasmina. U takvim slučajevima, uglavnom se radi o neodgovornom „uzgoju“, zapravo isključivo proizvodnji u svrhu stvaranja profita, nekontroliranim izrabljivanjem uzgojih ženki za rasplod, proizvodnji koja stvara jedinke upitnog zdravstvenog stanja i nasljednih osobina- istaknula je.

Zbog toga je svako onemogućavanje takvog „uzgoja“, kako je istaknula Dijana Tomašegović Nikolić, osim što je društveno poželjno, u najboljem interesu zaštite dobrobiti i zdravlja pasa.

Odgovorni uzgajivači zavapili: Žele nam uništiti plemenite pse
Odgovorni uzgajivači zavapili: Žele nam uništiti plemenite pse

Na okruglom stolu su još sudjelovali dr. sc. Ivana Lohman Janković i dr. Andrea Mihaljević iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, prof. dr. sc. Mirela Župan s Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku,, izv. prof. dr. sc. Igor Vuletić s istog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Ana Đanić, također s osječkog Pravnog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Dubravka Klasiček i dr. sc. Tomislav Nedić s Pravnog fakulteta u Osijeku te prof. dr. sc. Krešimir Severin s  Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pravna promišljanja o položaju kućnih ljubimaca u obitelji dala je izv. prof. dr. sc. Sandra Winkler s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 1
VIDEO

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...
Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju