Uz Grčku i Portugal, Hrvatska je rekorder u troškovima državne birokracije.
Istraživanje Eurostata, koji istražuje i objavljuje podatke članica EU, pokazuje da je Hrvatska za usluge javne uprave koje pokrivaju izvršna i zakonodavna tijela središnje i lokalne vlasti tijekom 2016. izdvojila 8,8 posto BDP-a. Te je godine hrvatski BDP po stanovniku bio 10.965 eura. Europski prosjek za istu stavku je šest posto. Za socijalnu zaštitu, koja uključuje socijalne naknade, naknade za nezaposlene, pomoć za osobe s invaliditetom, mirovine i dječji doplatak, potrošili smo 14,7 posto BDP-a. Države EU za istu svrhu izdvajaju prosječno 19,1 posto BDP-a. Za zdravstvo izdvajamo 6,5 posto BDP-a, a u Europi to je 7,1 posto.
Pokrenuli crnu knjigu
Unatoč činjenici da zaostajemo za Europom, u zdravstvu za lijekove i medicinsku opremu trošimo 50 posto iznad prosjeka EU, a znatno manje za ambulantne usluge i preventivnu zdravstvenu zaštitu. Za policiju, sudove, državno odvjetništvo i zatvore trošimo 2,3 posto BDP-a, dvostruko više od ostalih. S druge strane, kad je u pitanju potrošnja vezana uz obrazovanje, prosjek je 4,8 posto BDP-a - manje od Francuske, više od Italije. U posljednjem izvješću za Hrvatsku na strukturu potrošnje nedavno se osvrnula i Europska komisija uz brojne kritike zbog neprovođenja reformi. Upravo zbog netransparentne potrošnje javnog novca, početkom tjedna udruga Lipa predstavila je svoj projekt “Crna knjiga trošenja javnog novca” te su pozvali građane da se uključe.
- Mi već najmanje četiri godine upozoravamo na činjenicu da nam je država skupa i neefikasna, a kvaliteta usluga niska. Za novac koji nam država uzima trebala bi povećati kvalitetu svojih usluga ili smanjiti izdvajanja - objašnjava Davor Huić, predsjednik udruge Lipa. Dodaje kako nitko od građana ne bi imao ništa protiv kvalitetnijeg zdravstva, školstva ili socijalne zaštite.
Pritisak u svrhu promjene
No siguran je da građanima smetaju netransparentni javni natječaji, kupnja skupih automobila za političare, netransparentne donacije udrugama i u konačnici zapošljavanje podobnih kadrova na nepotrebnim i nepostojećim radnim mjestima.
- Općenito, smeta nam rasipanje javnog novca i klijentelizam koji se aktivno provodi na svim razinama. Upravo zato smo osmislili Crnu knjigu, u kojoj ćemo sakupljati iskustva građana na tu temu i, nadamo se, u konačnici postići pritisak na vladajuće da se takva situacija promijeni. Hrvatska ima dobar mehanizam kontrole prihoda i rashoda kad je riječ o privatnim sektoru, ali zato nema kontrolu nad vlastitim rashodima - nastavlja Huić.
Dodaje da su im građani od ponedjeljka poslali najmanje 20 priča o netransparentnom trošenju novca i uhljebljivanju kadrova, te će s podacima izaći javno čim ih provjere. U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske kažu kako nisu upoznati s posljednjim podacima Eurostata te da i u dosadašnjim izvješćima nije bilo jasno na koga se točno ti rashodi odnose i što označava potrošnju. U istom su košu, objašnjava on, županijske i općinske skupštine i njihovi troškovi kao i troškovi Vlade ili Sabora.
Prosječne plaće službenika
- Ako govorimo o plaćama državnih službenika, po tom izvješću ispada da su te plaće jako visoke. A ja vam odgovorno tvrdim da čovjek s visokom stručnom spremom i 30 godina staža, ako nije na položaju, ima plaću manju od 6500 kuna - rekao je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika, dodajući kako je javni sektor vrlo širok pojam.
Packu Europske komisije Marić ocijenio 'očekivanom'
Prije tjedan dana ministar financija Zdravko Marić komentirao je kritike EK rekavši da su u skladu s očekivanjima. “Prepoznati su pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito napori na području javnih financija i fiskalne konsolidacije”, kazao je.