Šesteročlana obitelj Ivana i Slavice Dumendžić iz Vukovara živi već godinama od pčela i meda. Ivanu, vukovarskom branitelju i logorašu, rad s pčelama je antistres terapija, a njegova supruga Slavica zaposlenik je njihova OPG-a. Proizvode med, propolis, medenjake i ostale medne proizvode. Imaju godišnju proizvodnju od 10 do 15 tisuća staklenki meda. Stoga nije za čuditi kad je, prije dvadesetak dana, Ivan otišao obići svoje pčelinjake kraj sela Orolik i šokirao se vidjevši stotine tisuća mrtvih pčela uokolo svojih košnica. Trebalo mu je vremena da se oporavi od šoka, a potom je shvatio da je lokalni poljoprivrednik tretirao svoj nasad boba nedozvoljenim pesticidom koji je usmrtio pčele iz 200 košnica.
Sve je to Ivan prijavio policiji i nadležnim inspekcijama koje su očevidom utvrdile da su pčele doista uginule od pesticida koji se u Hrvatskoj ne smije koristiti, ali ga je lako nabaviti u Srbiji pa se njime tretiraju usjevi.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Nisam mogao vjerovati, kad sam došao do košnica, što se dogodilo. Inače bi pčele zujale svuda okolo jer sad je sezona oprašivanja i prikupljanja meda, no ušao sam u tišinu. Masa njih već je uginula. Neke pčelinje zajednice još odumiru. Izgubio sam oko 100 zajednica, to je minimalno pola milijuna pčela iz mojih košnica. Kolega pčelar koji je isto imao košnice u blizini izgubio je nešto manje. To je šteta od oko 30 tisuća eura, a ove godine sam, kao i svake, uložio 12 tisuća u nove zajednice. Nasreću, one su ostale žive jer su na drugoj lokaciji, no njih je samo 40. Ipak, moram nadoknaditi ove izgubljene jer će iduća godina biti kritična - kaže Ivan Dumendžić, koji je inače i predsjednik vukovarske udruge pčelara Vukovar ‘91.
Nekako u isto vrijeme pomor pčela dogodio se i u okolici Sotina, gdje su stradale pčele četiri medara. Također zbog tretiranja usjeva nedozvoljenim sredstvima.
- Ta su sredstva u Hrvatskoj nedozvoljena, no kako živimo uz granicu sa Srbijom, gdje se ona mogu jeftino i lako kupiti jer tamo nema zabrane, neki poljoprivrednici se time služe kako bi zaštitili usjeve. Uza sve to, ovaj je poljoprivrednik koristio taj pesticid i kasnije od vremena u kojemu ga je eventualno trebao koristiti - rekao je Ivan.
Osim što je nanesena šteta medarima, indirektno će ugibanjem pčela biti pogođeni i uzgajivači suncokreta te drugih uljarica i voća jer su ostali bez oprašivača, a to znači 50 posto manje usjeva.
Šteta 50.000 eura
Dumendžić kaže kako je u praksi nemoguće osigurati pčele jer su osiguranja odustala od tog posla s obzirom na to da je potrebno uginuće 60 posto zajednice kako bi uzgajivač dobio povrat novca, no Vlada je za ovakve slučajeve predvidjela Mjeru 5, kojom uzgajivači imaju pravo na naknadu za uginule pčele, ali samo u specifičnim situacijama.
- Nismo znali za tu mjeru. Navodno je ona definirana nakon pomora pčela prije šest godina godina, kad se krenulo s tretiranjem uljane repice. Sad moramo vidjeti kako je aktivirati, odnosno što je potrebno od dokumentacije da dobijemo odštetu. Navodno se dobije 110 eura po zajednici, što je korektna cijena za nastalu štetu. Neki su mi kolege medari ponudili pokloniti nešto zajednica jer važno mi je da imam 100 za uzimiti, to je zalog za iduću godinu. Tako to ide... - dodaje Ivan.
No ipak ističe kako se zahvaljujući dosadašnjem radu osigurao da mu veliki i stalni kupci imaju dovoljnu količinu potrebnog meda i mednih proizvoda koje već godinama plasira na tržištu.
U njegovu obiteljskom OPG-u rade i supruga i četvero djece, svatko daje svoj obol u tom pčelarskom poslu jer od njega praktično žive. To bi trebali imati na umu svi poljoprivrednici koji odluče, unatoč zabranama, koristiti nedozvoljena sredstva.
- Čim su se dogodila uginuća pčela, javio sam se poljoprivredniku koji je tretirao svoje polje. Prijavio sam ga policiji i nadležnim inspekcijama jer to je preduvjet za moju odštetu. Neku je kaznu već i dobio. Ponudio sam mu nagodbu oko saniranja štete ili ću ga dati na sud. To više ne može ići tako. Ta su sredstva zabranjena s razlogom i oni koji ih koriste moraju biti znatno kažnjeni, ali prvenstveno educirani - dodao je Ivan.
Bio logoraš
Ispred udruge je, od Ministarstva poljoprivrede, zatražio da se pronađe način obeštećenja pčela te predložio da se ustroji banka pčelinjih zajednica iz koje bi pčelari, koji iz nekog razloga ostanu bez pčela, po povoljnim uvjetima mogli nabaviti nove pčele.
Dumendžić je, inače, u obranu Vukovara stupio kao 20-godišnjak. Branio je Mitnicu do pada grada i nakon toga prošao tri logora - Sremsku Mitrovicu, Aleksinac i Niš. Kaže da mu je to bio najteži period u životu. Nakon što je u Puli upoznao suprugu Slavicu, planirao je ostati tamo i uzgajati smokve, no djedovina ga je vratila u Vukovar i odlučili su se okušati sa pčelama. Trebalo im je vremena da se nauče tom zahtjevnom poslu. Također imaju i mali voćnjak pa proizvode i domaće pekmeze i džemove.