U Hrvatskoj raste konzumacija kemijskih droga kokaina, amfetamina, ecstasyja te uzgoj kanabisa, što je, uz ponašajne ovisnosti kao što su igre na sreću, te konzumaciju alkohola i duhana, glavni problem koji se pokušava riješiti zajedničkim Akcijskim planom za suzbijanje ovisnosti.
- Shvatili smo nužnost promjene pristupa pa smo po prvi put krenuli zajednički gledati cijeli niz ovisnosti koje uključuju alkohol, cigarete, kocku, video igre i druge što do sada nije bila praksa nego je za pojedine ovisnosti postojao zaseban nacionalni program- izjavio je na predstavljanju Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti do 2026. pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković.
Učili smo iz primjera drugih zemalja koje su sličnije nama i gledali kako unaprijediti sustav da nam sustav bude efikasniji, dodao je.
Po podacima iz 2022. pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo registrirano je 6078 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama pri čemu je 641 osoba bila na liječenju.
Zbog ovisnosti o opijatima na liječenju je bilo 4741 osoba, od kojih je 138 bilo liječeno prvi put.
Broj liječenih osoba je porastao, ali je i dalje manji u odnosu na godine prije pandemije covida.
Prosječna dob liječenih osoba je 40,8 godina, dok prva eksperimentiranja s drogom kreću u dobi od oko 16,3 godina. U 2022. godini je na liječenju bilo ukupno 132 maloljetnika.
Akcijski plan djelovanja na području ovisnosti
Akcijskim planom koji je dio Nacionalne strategije nastoji se sveobuhvatnije pristupiti problemu ovisnosti i to kroz zajednički rad Ministarstva zdravstva i Ministarstva unutarnjih poslova.
- Ministarstvo zdravstva inzistira na kvaliteti preventivnih programa koji bi odgovarali potrebama. Radimo na osiguranju kvalitete usluge gdje nam je naglasak uvijek na prevenciji i želimo da tu funkcioniraju dokazani programi koji odgovaraju potrebama i koji će biti efikasni- rekao je Petković.
Pojasnio je kako je u tu svrhu s radom započela Info linija za ovisnosti koja građanima omogućava informiranje o tome kome se obratiti za savjet ili pomoć ako oni ili netko njima blizak ima problem u borbi s ovisnostima.
Pripremljena je brošura za ponašajne ovisnosti kako bi ljudi mogli vidjeti što je to i a znaju gdje mogu potražiti pomoć.
Za samu provedbu akcijskog plana osigurano je 160 milijuna eura, većinski iz redovnih sredstava ministarstva i nadležnih zavoda, rekao je Petković.
Akcijskim planom će se provoditi i mjere te niz projekata kojima će se nastojati zadovoljiti tri strateška prioriteta, a to su smanjenje potražnje sredstava ovisnosti, smanjenje dostupnosti droga i povezanog kriminala te povećanje institucionalnih kapaciteta za učinkovitije politike na području ovisnosti.
- Naglasak je na prevenciji, tretmanute smanjenja zdravstvenih i socijalnih posljedica te smanjenju ponude koji nastojimo ostvariti u suradnji s represivnim aparatom- dodao je Petković.
Petković smatra i kako budućnost nosi nove izazove za cijeli sustav pri čemu je poseban naglasak stavio na epidemiju fentanila koja je u SAD-u uzela 110.000 života te koji bi mogao postati novi problem za Europu.
- U Afganistanu se rapidno smanjuje uzgoj opijumskog maka, pa se javlja pitanje hoće li doći do nestašice heroina na tržištu. Ako do toga dođe, treba voditi računa o zamjeni koja bi se mogla pojaviti, a to je potencijalno fentanil. Jedini način da se suzbije šteta nastala fentanilom je nalokson, lijek koji se koristi za poništavanje efekata opijatnog predoziranja- dodao je Petković.
Rekordne zapljene droga
Bilježe se rekordne zapljene svih vrsta droga, više od deset tisuća.
U Hrvatskoj se većinom plijene kemijske droge, prvenstveno amfetamini, metamfetamini, ecstasy. U Hrvatskoj je i problem velika količina uzgoja marihuane te je kanabis oko 70 posto problematike.
Također u posljednje dvije godine smo zaplijenili preko tonu kokaina", ističe Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga u Ravnateljstvu policije objasnivši da su kemijske droge u porastu jer su jeftinije te se proizvode u zapadnoj Europi.
Rastović je upozorio i kako krijumčarenje kokaina predstavlja ozbiljni sigurnosni problem.
- Nacionalni problem, kad je u pitanju kokain, u većini Europe nije u konzumaciji nego enormna količina novca koje zločinačke organizacije akumuliraju te njime ugrožavaju regionalnu i nacionalnu politiku- rekao je.