Polovica Nijemaca u anketama je rekla da im Angela Merkel neće nedostajati, a to se očito odnosilo i na CDU/CSU, koji su postigli najgori rezultat u povijesti. SPD je dobio 25,7 posto glasova, CDU/CSU 24,1 posto (CDU 18,9, CSU 5,2), Zeleni 14,8 posto, FDP 11,5 posto, AfD 10,3 posto, ljevica 4,9 posto, a ostali 8,6 posto.
Olaf Scholtz - to ćemo ime ubuduće često slušati - obvezao se modernizirati industriju i zaustaviti klimatske promjene koje je prouzročio čovjek.
No prije toga treba savladati samo jednu prepreku - mora ispregovarati koaliciju. Analitičari procjenjuju da bi se taj posao mogao rastegnuti do Božića, možda i kasnije. “Glasači su poslali jasnu poruku”, rekao je Scholtz jučer ujutro i dodao: “Rekli su tko bi trebao sastaviti sljedeću vladu.
To su tri stranke, Socijaldemokratska stranka, Zeleni i Slobodni demokrati (FDP). Iz toga proizlazi jasan mandat za sastavljanje vlade”. Te tri stranke imaju natpolovičnu većinu mandata. Zeleni i Slobodni demokrati povećali su svoj udio u parlamentu u odnosu na prošle izbore na 14,8 posto, odnosno 11,5 posto. .
Njemačka politika, ni unutarnja a pogotovu ne vanjska, neće radikalno, mož- da ni osjetno, mijenjati smjer. Ostaju na kursu koji je zacrtala Mutti. Ta se politika može svesti na “merkantilizam” (njemačka vanjska politika nastavak je gospodarstva drugim sredstvima) i traženje kompromisa u sve složenijoj europskoj i svjetskoj konstelaciji.
Klimatske promjene, migrantski val koji bi mogao rasti, sve veća moć Kine i stagnacija SAD-a na svim područjima veliki su izazovi.
Za Hrvatsku se neće promijeniti ništa bitno. Ali ako Scholz formira vladu, jedan bi čovjek u Zagrebu mogao biti nezadovoljan. Plenković bi na idućim izborima za Komisiju mogao ostati bez podrške Berlina, barem za one funkcije na koje računa. Nabava francuskih aviona jamči francusku podršku, ali u politici ništa nije trajno, osim interesa, pa se i to može promijeniti. Kako god bilo, obje ključne stranke u njemačkom političkom životu, SDP i CDU/CSU, vremenom gube udio u biračkom tijelu.
Stare političke formacije, nastale nakon Drugog svjetskog rata, s dubokim korijenima u 19. stoljeću, nemaju jasne odgovore na izazove 21. stoljeća, pa otvaraju prostor za nove snage. Zeleni rastu, od Berlina do Zagreba. Njemački SDP zazelenio je retoriku, možda time pokaže put i luzerima s Iblera. Među onima koji su ušli u novi saziv Bundestaga je i dvoje zastupnika hrvatskih korijena. Radi se o Josipu Juratoviću koji u parlament ulazi na listi za sada pobjedničkog SPD-a, i Irene Mihalić, zastupnici Zelenih.
Ni Juratoviću ni Mihalić ovo nije prvi ulazak u Bundestag, a do danas su ostali jedini Hrvati u njemačkom parlamentu. Zastupnica zelenih bila je presretačica na autocesti, a zastupnik SPD-a karijeru započeo kao automehaničar