>>> VIDEO: PRATITE UŽIVO
Iako su izmjene Zakona o obrtu iskorak prema adekvatnijem vrednovanju obrtničkog obrazovanja i prilagodbe tržišnim okolnostima, zastupnici upozoravaju da Hrvatska u tom segmentu debelo kasni, jer na tržištu rada da gospodarstvenici i obrtnici ne mogu pronaći kvalificiranu adekvatnu radnu snagu.
Oporba napominje da se ne smijemo zavaravati te da moramo napokon priznati da naš sustav vrijednosti, a ne samo obrazovni sustav, treba iz temelja promijeniti. Napominju i da bez majstora obrtnika ne možemo računati na gospodarski razvoj zemlje. Ivica Mišić iz Bandićevog kluba ocijenio je kako je puno lakše biti zastupnik nego obrtnik.
- Nemate stresa, plaća vam je sigurna, a moram postaviti pitanje je li sigurna frizerki ili onima koji proizvode i moraju prodati na tržištu i biti konkurentni. Mi ovdje imamo određeni komfor i morali bismo poštivati ono za što smo izabrani i boriti se za istinu. Populiste ovdje pitam što su oni to napravili i što iza njih stoji. Koliko ste truda napravili da bi pomogli nekome? Većina nije ništa. Dobijete proračunski novac i uživate u njemu, a onda po Saboru pričate kako nešto ne valja - poručio je Mišić.
Odgovorio mu je Gordan Maras (SDP) ocjenjujući Mišićevu raspravu bizarnom.
- Od Kluba, koji je otvorio obrt za prebacivanje zastupnika i izdaju birača sada slušamo o principima - kazao je SDP-ovac.
Oporba je zamjerila i što se izmjenama smanjuje nadležnost Agencije za strukovno obrazovanje. Maras (SDP) smatra da se tu radi samo o novcu i o tome tko će ubirati 2.600 kuna naknade za ispite, odnosno pogodovanje Obrtničkoj komori na čijem je čelu HDZ-ov Dragutin Ranogajec.
- Čini se da ovim zakonskim prijedlogom se šalje poruka kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne radi svoj posao ili barem Agencija za strukovno obrazovanje, ocijenio je nezavisni Tomislav Žagar koji zamjera što se Ministarstvu gospodarstva prepušta izrada nastavnog programa za strukovno obrazovanje.
Saša Đujić (SDP) pozdravlja smanjenje troškova izdavanja obrtnice i ostalih administrativnih troškova, te jačanje Obrtničke komore, te se nada da će to dovesti do skorog uvođenju članarine za komoru na dobrovoljnoj bazi.
Marko Sladoljev (Most) zamjerio je što se zakon odnosi samo na tradicionalne obrte te ne prepoznaje zanimanja koja će s pojaviti u budućnosti.
Izmjene Zakona o obrtu saborski su zastupnici u četvrtak ocijenili iskorakom prema primjerenijem vrednovanju obrtničkog obrazovanja i prilagodbi tržištu ali i ustvrdili kako se u tome uvelike kasni, a oporba je zamjerala i smanjenju nadležnost Agencije za strukovno obrazovanje te pogodovanju Obrtničkoj komori.
Pomoćnički ispit postaje naučnički te prelazi u nadležnost Hrvatske obrtničke komore, a njime se neposredno provjeravaju i dokazuju kompetencije, praktična znanja i vještine pred komisijom u kojoj su osim nastavnika struke i obrtnici odnosno majstori, pojašnjavala je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman predstavljajući zakonske izmjene.
Izmjenama je planirana i deregulacija vezanih obrta na način da se osobama koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje omogućava registracija vezanog obrta bez obveze polaganja majstorskog ispita ukoliko imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na odgovarajućim obrtima.
Planira se također ukidanje cijene obrtnice, ukidanje cijene odobrenja za obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja, ukidanje pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt te produljenje ukupnog trajanja sezonskog obrta sa šest na devet mjeseci, kao dio ili doprinos administrativnom rasterećenju obrtnika.
Zakonske izmjene, naglasila je Mikuš Žigman, pridonose ostvarenju Programa Vlade vezano za uspostavu sustava dualnog obrazovanja u cilju stjecanjem vještina traženih na tržištu rada i povećanja konkurentnosti i produktivnosti poduzeća i obrta.
Obrtnici ne mogu pronaći kvalificiranu radnu snagu
- Mislim da Vlada u provedbi programa koji ima od 2016. do 2020. debelo kasni - ocijenio je Tulio Demetlika (IDS) istaknuvši kako gospodarstvenici i obrtnici danas na tržištu rada ne mogu pronaći kvalificiranu radnu snagu.
Kako bi se riješio taj problem, kaže, potrebna je jača međusektorska suradnja u cilju bržeg i jednostavnijeg osiguravanja dovoljno kvalitetne radne snage.
- Mi moramo shvatiti da bez majstora obrtnika ne možemo učiniti gospodarski razvoj zemlje. Bilo je potrebno tri godine samo za probni model s četiri zanimanja uglavnom uslužnih djelatnosti, a tri godine smo čekali na početak stvaranja zakonskih preduvjeta. Ako se nastavi ovim tempom, pitanje je kada će započeti i biti proveden cjeloviti sustav - kazao je Emil Daus (IDS).