Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda, gostovao je u Novom danu te je govorio o nedavnim popalava.
- Mislim da se sa svih mjesta, gdje je bilo problema, voda povukla, pomaže se ljudima, isušuje se, crpkama se izvlači voda. Imamo na neki način anomaliju da su naši veći vodotoci prazni, a da smo imali poplave. Ove količine koje su pale nisu ozbiljnije podigle razine niti Save, niti Drave, Kupe, Korane ni Mrežnice. Naprosto je tu riječ o vrlo malim protokama, a ljudi su stradali - rekao je na početku.
Rekao je i kako je problem što imamo situacije sve ekstremnijih količina oborina na užem području.
“Ogromna je koncentracija intenziteta pljuska, ali na malom području. Što se tiče Požeštine, ja sam osobno išao tamo, sve do Pleternice praktički nije bilo vode uopće. Tek na nekih 3-4 km od Pleternice, sve je palo na desetak kilometara. Palo je na brdskom području, ljudi su s ove nizvodne snage u dolini, a iza leđa im je brdovito područje i naprosto sve prokiliže do ljudi u naseljima.
- Taj mali vodotok od pamtivijeka ima naziv Pakao, ljudi su bili svjesni da je on i u prošlosti radio probleme - dodaje.
Rekao je i kako se u Zagrebu vrlo teško mogu sriječiti urbane poplave:
“Zagreb ima 19 retencija, one štite od brdskih voda koje bi se s obronaka spuštale prema Zagrebu. Sada nije bio toliki dotok s brdskog područja, puno više kiše je palo na području Zagreba, nego na području tih retencija. One su napravile što su mogle. Suštinski nemamo sustave oborinske odvodnje za potrebe urbane odvodnje u našim gradovima.
Plaćamo i danak da nikad nismo obilovali nekim velikim sredstvima. Povijesno, kada su se trebale graditi kanalizacije bila je jedna cijev i u istu cijev išla je u oborinska odvodnja. Kada se spoje te vode, velike količine kiše i sanitarna, izbija ljudima u podrume. Stvara se tlak ili izbija šahtove ili ulazi u podrume. Kada pogledate velike gradove, oni imaju posebne tunele, ogromne kanale, ali gradovi rastu i nove ekstremne klimatske oborine ukazuju na probleme.
Klima se mijjenja, moramo opažati što se dogodilo i na neki način pokušati se što prije prolagoditi. Nažalost oborinska odvodnja je jako skupa. Grad Zagreb, s obzriom da je davno nestalo koridora kroz Zagreb, zahtjeva određene potoke, i to je pomagalo no to je postalo sada već nedostatno. Ja vjerujem da se sada već rade i projekti kako bi se ubudućnosti rješavalo pitanje oborinske odvodnje”, kaže.
Više pročitajte OVDJE.