Svi dužnici u švicarcima bit će u potpunosti obeštećeni, ali morat će, nažalost, na sud, ustvrdio je zastupnik Goran Aleksić (Snaga). Udruga Franak poziva oštećenike da podnesu privatne tužbe protiv banaka.

Nakon presude Visokog trgovačkog suda kojim je potvrđena ništetnost valutne klauzule procjenjuju da bi banke u postupcima pred sudom mogle izgubiti od 10 do 15 milijardi kuna. Aleksić je kritizirao izjavu ministra financija Zdravka Marića da su svi oni koji su konvertirali kredite time odlučili da neće tužiti banke.

- U zakonu to nigdje ne piše. Ministar financija očito nema pojma što piše u zakonu, on je to sanjao. Konvertirani dužnici imaju pravo na tužbu, ali postoji opravdana dilema hoće li dobiti obeštećenje. Banke će se pozivati na konverziju, no to nije zakonski propisano. Na kraju će to završiti na Vrhovnom sudu - rekao je Aleksić.

'Po nama, to je gotova stvar'

Naveo je kako je Udruga Franak, zahvaljujući ovoj, ali i presudi Ustavnog te suda EU, konačno 'skršila banke'.

Denis Smajo iz Udruge Franak podsjetio je da je bilo 120.000 kredita u švicarcima i da je njih 54.000 konvertirano, dok su neki i otkazani. Postavilo se i pitanje je li presudom Visokog trgovačkog suda stavljena 'točka na i' u ovom slučaju.

- Postoji mogućnost žalbi, no praktički je tu već sve riješeno pred Ustavnim i Vrhovnim te sudom EU, koji je u potpunosti stao na stranu dužnika. Banka se uvijek može žaliti, ali po nama je to sad gotova stvar - rekao je Smajo.

Poručio je i kako bi da je u poziciji bankara išao na nagodbu.  

- Banke su banke. Do sada nisu imale sluha za dogovor, iscrpljivale su pravni put i to bi im se sad moglo obiti o glavu - ustvrdio je.

U Hrvatskoj udruzi banaka kažu kako je na sudovima da ocijene značaj i pravni doseg presude Visokog trgovačkog suda, posebno jer nije iscrpljen pravni put. Navode kako se presuda netočno interpretira.

- Udruga banaka je stava da se presuda Visokog trgovačkog suda u dijelu ništetnosti valutne klauzule ne odnosi i nema utjecaj na kredite koji su konvertirani temeljem izmjena zakona iz 2015. godine. Konverzija je provedena isključivo na trošak banaka i već je izjednačena pozicija korisnika CHF kredita s onima koji su kredite podizali uz valutnu klauzulu u eurima - navode iz HUB-a.

Odgovori na ključna pitanja

Ministar financija Zdravko Marić kaže da još ne zna koji će biti efekti presude Visokog trgovačkog suda vezane za kredite u švicarskim francima te da sa suradnicima još analizira presudu. Suradnik Udruge Franak i saborski zastupnik Snage, Goran Aleksić, najavio je predlaganje zakona kojim bi se oni koji su dizali kredite u francima obeštetili bez sudskih tužbi. Dužnicima savjetuje da se obrate Udruzi Franak koja će organizirati odvjetnike za pomoć, a mi donosimo odgovore na ključna pitanja.     

1. Što znači presuda Visokog trgovačkog suda da je valutna klauzula u CHF kreditima ništetna?     

To znači da su krediti u švicarskim francima nevažeći i da nisu smjeli biti ugovoreni pod uvjetima koje su banke sredinom 2000-ih masovno odobravale.     

2. Na koje se sve kategorije klijenata odnosi presuda Visokog trgovačkog suda?     

Na 120.000 građana koji su imali kredite u švicarskim francima - bilo stambene, bilo za automobile, nanamjenske... Čak i na one koji su ih kasnije konvertirali u drugu valutu.     

3. Mogu li građani koji su već otplatili kredite s valutnom klauzulom u CHF-u tražiti povrat?     

I ti klijenti banaka koje su od 2004. do kraja 2008. nudile CHF kredite imaju pravo privatnim sudskim tužbama zatražiti da im se isplati preplaćeni novac.     

4. Po kojim sve osnovama građani mogu tražiti povrat preplaćenih sredstava?     

Građani  mogu tražiti novac na osnovu preplaćenih kamata, svih tečajnih razlika, a na sve te iznose od banaka mogu tražiti i zatezne kamate.

5. Mora li svaki klijent zasebno tužiti banku ili su moguće i kolektivne tužbe ili drugo rješenje?     

Ne uspije li Snaga progurati zakonsko rješenje u Saboru, svaki će korisnik kredita morati privatnom tužbom tražiti povrat preplaćenih sredstava.     

6. Što je s građanima koji su konvertirali kredite s valutnom klauzulom u CHF-u u euro?     

I oni mogu tražiti povrat novca tužbama. Ali hoće li uspjeti, tek treba odlučiti Vrhovni sud. On će to učiniti kroz revizije već postojećih presuda na nižim sudovima.     

7. Je li za one koji su konvertirali švicarce u eure i kune pametnije pričekati stav Vrhovnog suda?     

To mora odlučiti svaki klijent za sebe. Neki su već tužili banke i dobili ili izgubili prvostupanjske postupke. Žalbe, i klijenata i banaka, su na Županijskim sudovima.     

8. Kolikom troškovima se izlažu ako na sudu izgube parnice protiv banaka?     

Ovisi od  slučaja do slučaja. Osim troškova tužbe, koji ovise o visini traženog zahtjeva, odvjetnici znaju preuzeti slučaj radeći za proviziju koju uzimaju nakon presude.     

9. Koliko bi  vremena moglo proći do odluke Vrhovnog suda kod konvertiranih kredita?     

Procjena je do godinu dana jer presude s različitim ishodima na nižim sudovima postoje, a na njih su uložene žalbe. Tad bi trebali imati konačnu praksu.     

10. Postoji li mogućnost zastare za potraživanje novca od banaka za preplaćene iznose?     

Odlukom Vrhovnog suda nema zastare za kamate. Pa je tumačenje da onda nema zastare ni za tečajne razlike koje se sad mogu potraživati od banaka.