Poziv Volodimira Zelenskog dolazi u trenutku kada su se ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov francuski kolega Emmanuel Macron dogovorili u telefonskom razgovoru o "potrebi smirivanja" napetosti, priopćio je ured francuskog predsjednika. Više od sto tisuća ruskih vojnika raspoređeno je od kraja 2021. uz ukrajinsku granicu, što je za Washington znak da je invazija moguća u neposrednoj budućnosti.
"Mogućnost napada postoji, ona nije nestala i nije manje ozbiljna nego u 2021.", ali "mislimo da eskalacija nije veća nego što je bila" lani, rekao je ipak Zelenskij na tiskovnoj konferenciji u petak.
"Ne treba nam ta panika", istaknuo je, pozivajući Rusiju da "pokaže" da neće napasti.
"Najveća opasnost za Ukrajinu" trenutačno je "destabilizacija stanja unutar zemlje", ocijenio je.
Rusija niječe da planira napasti Ukrajinu, ali ocjenjuje da je ugrožena zbog širenja NATO-a u zadnjih 20 godina i potpore Zapada Ukrajini.
Stoga je smirivanje napetosti povezala s odustajanjem NATO-a od politike širenja, ponajprije na Ukrajinu i s povratkom raspoređivanja zapadnih snaga na granice iz 1997.
Sjedinjene Države i NATO su u srijedu službeno odbili te zahtjeve.
"Odgovor SAD-a i NATO-a nije poveo računa o glavnoj zabrinutosti Rusije", ističe Kremlj u priopćenju posvećenom razgovoru Putina i Macrona. "Presudno pitanje je zanemareno, naime kako SAD i njihovi saveznici kane (...) primijeniti načelo po kojemu nitko ne treba jačati svoju sigurnost na štetu drugih zemalja", istaknuo je ruski predsjednik, prenosi isti izvor.
Elizejska palača je izvijestila da su se dvojica čelnika ipak dogovorila o "potrebi deeskalacije" i nastavka "dijaloga" u ukrajinskoj krizi.
"Predsjednik Putin nije iznio nikakav plan o napadanju", istaknuo je ured francuskog predsjednika.
Europljani i Amerikanci su najavili oštre sankcije kakve još nisu viđene, ako Rusija napadne Ukrajinu.