Ako ste ovih dana iz bilo kojeg razloga vadili krv u bolnici, domu zdravlja ili negdje drugdje, ili ćete u laboratorij ići idući tjedan, postoji mogućnost da vas nazovu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i pitaju slažete li se da vaš uzorak krvi bude upotrijebljen i za prvo testiranje nacije na korona-imunitet. Ono će krenuti idući tjedan, kad se prikupe uzorci krvi, ali i, obavezno, privole pacijenata.
U Zavod će tijekom idućeg tjedna, najviše iz bolnica, stići oko tri tisuće uzoraka krvi iz cijele Hrvatske, iz kojih će epidemiolozi zatim odabrati 1100 uzoraka koji će prvi biti testirani na prisustvo antitijela na korona virus. Taj će test pokazati koliko je građana bilo u doticaju s virusom, odnosno koliki je kolektivni imunitet dosad stečen. Gruba procjena epidemiologa HZJZ-a kaže da ćemo biti među onim državama, poput Češke, koje su stekle manji "imunitet krda", odnosno u kojima je doticaj s virusom imalo samo oko jedan posto opće populacije. U državama koje su počele sa serološkim testovima na imunitet, rezultati variraju od jedan do pet posto.
POGLEDAJTE VIDEO: Turisti zapeli u Hrvatskoj zbog epidemije korona virusa
- Dobar dan, zovemo vas iz Hrvatskog zavoda za javo zdravstvo. Jučer ste izvadili krv u bolnici u Osijeku, slažete li se da vaš uzorak sudjeluje u testiranju kolektivnog imuniteta, otprilike bi mogao glasiti poziv upućen građanima idućih dana. Ako osoba pristane, pojašnjava nam dr. Bernard Kaić, epidemiolog sa Zavoda, kroz razgovor će biti ispunjen i anketni listić, odnosno pacijent će odgovarati na pitanja je li bio bolestan unatrag tri mjeseca, koje je simptome imao, ima li kakve kronične bolesti, je li putovao izvan Hrvatske, postoji li u obitelji netko tko je bio bolestan i slično. Ako se testom pokaže da netko u sebi već ima IgG antitijela na korona virus, Zavod će ga o tome obavijestiti ukoliko je pacijent pristao da ga se obavijesti.
No ima i "kvaka". Ovaj krvni test pokazuje samo postojanje antitijela na korona virus, ne i to kad su ona nastala. Odnosno, ne pokazuje je li netko akutno bolestan, zarazan, ili je bolest prohodao prije više vremena.
- Nećemo znati na temelju testa je li netko akutno bolestan, ili su antitijela otprije, što znači da je bolest već prebolio. Samo ćemo utvrditi koliko je populacije bilo u doticaju s virusom, kaže dr. Kaić. Ako se pokaže da netko ima antitijela, pojašnjava, neće morati na tzv. PCR test kojim se potvrđuje akutna bolest. Na taj će test ići ako ima i simptome bolesti.
Serološki testovi mogu biti i lažno negativni. Kad se netko zarazi, prve dane stvara IgM antitijela, a onda, na kraju prvog tjedna od infekcije, nastaju IgG antitijela. U ovih prvih 1100 testova ispitivat će se samo prisustvo IgG antitijela, koja ostaju i nakon bolesti, pa neće biti poznato je li netko u drugom tjednu infekcije, ili ju je prohodao prije dva mjeseca. Drugim riječima, ako u nekom uzorku ne bude IgG antitijela, to ne znači da osoba nije zaražena nego je možda u početnoj fazi bolesti, kad postoje samo IgM antitijela.
Tri tisuće uzoraka iz bolnica, javnozdravstvenih ustanova i nekih domova zdravlja bit će prikupljeno bez određenih kriterija. Kad svi stignu u HZJZ, epidemiolozi će, počev od idućeg tjedna, među njima odabrati 1100 uzoraka, ravnomjerno iz svih regija Hrvatske, kao i po dobi te spolu. I za sve će morati postojati privola pacijenata koji su vadili krv iz nekog drugog razloga. Primjerice, zbog kontrole hormona, željeza u krvi, upala, bilo čega.
Uzorci iz bolnica
- Uglavnom će to biti uzorci iz bolnica, naravno ne svih nego odabranih po regijama, ali i iz nekog doma zdravlja te drugih ustanova. Danas je nešto već prikupljeno, rekao nam je jučer dr. Kaić. Prva je zamisao bila da se odmah prilikom vađenja krvi u laboratorijima pacijente pita i za privolu da njihov uzorak sudjeluje u istraživanju, no to bi usporilo posao u laboratorijima. Zato će se ići na pozivanje pacijenata telefonom.
Serološki testovi se već neko vrijeem provode među zdravstvenim radnicima u bolnicama. U HZJZ napominju kako su testirali oko 120 osoba odabranih među zdravstvenim radnicima i općom populacijom, kako bi uopće isprobali testove. Konačnih rezultata još nema, ali dosadašnji pokazuju da je prokuženost vrlo mala.
Dr. Tatjana Vilibić-Čavlek, voditeljica Odjela za virološku serologiju HZJZ-a napominje kako je razlog tome činjenica da su u ovom, probnom testiranju, sudjelovali najviše zdravstveni radnici, koji su bili i puno zaštićeniji od zaraze nego opća populacija. Kad HZJZ dobije odobrenje pacijenata, i testiranje krene, u jednom će danu biti moguće obraditi i više stotina uzoraka, kaže dr. Vilibić-Čavlek. To znači da bi i rezultati o imunitetu nacije mogli biti poznati uskoro.
Nakon prvih 1100 testova trebalo bi krenuti i opsežnije testiranje "imuniteta krda" po svim županijama, na puno većem uzorku odabranom u svim kategorijama populacije. Ako se ta testiranja nastave i najesen, a vjerojatno hoće, gledat će se sva antitijela, kako bi se znalo tko je akutno bolestan, a tko je koronu prebolio ranije.