Negdje 2006. ili 2007., dok sam živio u Australiji, nazvao me moj brat Milijan i pitao jesam li zainteresiran za ulaganje u projekt u građevini za koji je on smatrao da bi bila dobra investicija. I u Australiji sam se bavio građevinom s Nenadom Ninom Roguljem i smatrao sam da bi zarada bila bolja nego u Australiji. Radilo se o Opatovini projektu, odnosno o izgradnji poslovno- stambenog kompleksa. Brat mi je rekao kako projekt vodi Šola. Znao sam Sandija, no ne i njegova brata Petra koji je vodio taj projekt. Brat me nakon nekog vremena ponovno nazvao i rekao da, ako hoću ući u priču, trebam potpisati neke pravne dokumente i platiti 1400 kuna.
Tada zbog poslovnih obaveza nisam mogao ući u Hrvatsku pa sam preporučio njega, no on mi je rekao da zbog svoje pozicije ne može pa sam onda predložio njegovu suprugu Karmen Brkić pa je tako i bilo. Grupa investitora s kojom sam raspravljao o projektu bila je spremna uložiti dva do tri milijuna dolara ili eura s time da su tada dolar i euro bili skoro isti. No na svjetskom tržištu došlo je do recesije pa smo odustali od ulaganja u projekt, a onda je izašla i Karmen Brkić. Na kraju nisam ništa uložio u društvo Opatovina projekt.
Zarada trebala biti 700 do 800 eura po kvadratu
Brkić je rekao kako je vidio studiju isplativosti prema kojoj bi se na području Opatovine izgradilo niz poslovno-stambenih objekata.
- Bilo je predviđeno na stotine stanova, a zarada je trebala biti od 700 do 800 eura po metru kvadratnom- rekao je Jozo Brkić dodavši kako nije vidio projektnu dokumentaciju kao ni pravnu dokumentaciju o tome tko bi bili ostali investitori i koliko bi tko imao u tvrtki niti koliko bi bila "teška" ukupna investicija.
- Nisam se interesirao o načinu zatvaranja financijske konstrukcije jer nije došlo do realizacije projekta - rekao je Brkić dodavši kako se ne sjeća je li Karmen Brkić nakon njegova odustajanja još bila u suvlasništvu tvrtke Opatovina projekt.
Na pitanje zamjenice ravnateljice Uskoka kako to da je na ispitivanju u Uskoku 2. listopada 2013. rekao da je voditelj projekta bio Sandi Šola, a na sudu njegov brat Petar, Brkić je ustvrdio da je samo pomislio na Sandija kojeg je znao od ranije te da je kasnije saznao da je riječ o Petru.
'Poslovanje financirali imovinom Karlovačke banke'
Milijan Brkić, koji nije osobno svjedočio u postupku, svjedočeći u Uskoku rekao je kako ga je s projektom Opatovina Projekt upoznao Sandi Šola na kavi na kojoj su bili prisutni i trećeokrivljeni Petar Šola i petookrivljeni Drago Brekalo te Josip Jurčević.
Milijan Brkić rekao je kako mu je tom prilikom Sandi Šola iznio podatke o projektu rekavši da se radi o stambenoj izgradnji na površini od 100.000 četvornih metara te je pitao jesu li zainteresirani za ulaganje.
Podsjećamo, USKOK je optužio Mariju, Sandija i Petra Šolu te Dragu Brekala tvrdi da su osnovali trgovačko društvo Opatovina Projekt te vodili još dva, Clarus i Vendeta tako da su poslovanje financirali imovinom Karlovačke banke bez poštivanja internih procedura banke s namjerom da se odobreni krediti ne otplaćuju sredstvima tih tvrtki već da se zatvaraju drugim kreditima društava i uključenih društava kao primatelja kredita iz imovine banke.
Tako su. tvrdi USKOK, sebi i svojim tvrtkama pribavili korist od najmanje 99 milijuna kuna, a Karlovačku banku oštetili za najmanje 33 milijuna kuna, Dalekovod za 29,8 milijuna, HBOR za 4,8 milijuna, te državni proračun za 4,2 milijuna kuna.