Broj onih kojima treba neka vrsta socijalne pomoći je na kraju prošle godine bio za 12.400 ljudi veći nego dvije godine prije, na koncu 2019. Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava i socijalne politike, u te je dvije godine, izračunali smo, u četiri kategorije broj korisnika pomoći narastao za gotovo 24 tisuće ljudi - toliko ih je više na kraju prošle godine primalo osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, naknadu za roditelja njegovatelja ili naknadu za status ugroženog kupca energenata.
Istodobno se za ukupno oko 11 tisuća smanjio broj onih koji imaju pravo na zajamčemu minimalnu naknadu te broj osoba sa statusom njegovatelja. To znači da je konačan broj korisnika nekog oblika pomoći na kraju prošle godine bio za 12.400 ljudi veći nego koncem 2019., taman uoči pandemije.
POGLEDAJTE VIDEO: Stručnjaci o mjerama Vlade
Pravo na vaučer za struju, kojim se preko socijalne skrbi pokriva račun od 200 kuna mjesečno, primjerice, na kraju 2019. je imalo 57.497 osoba, a na kraju prošle godine njih čak 6.207 više. Najviše je, za gotovo dvanaest tisuća, rastao pak broj onih koji imaju pravo na doplatak za pomoć i njegu, na kraju prošle godine ih je bilo preko 90 tisuća.
Preko pola milijuna umirovljenika prima mirovinu nižu od tri tisuće kuna - to je više od 60 posto svih umirovljenika. U prosjeku, svi oni primaju tek oko dvije i pol tisuće kuna, što je iznos na samoj granici siromaštva. S još većom mizerijom, od prosječnih jedva dvije tisuće kuna, žive korisnici obiteljske mirovine, mahom žene, starice. To što primaju je za oko osamsto kuna manje od iznosa praga siromaštva.
Stupanjem na snagu novog Zakona o socijalnoj skrbi očekuje se povećanje broja korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu, troškove stanovanja, naknadu za ugroženog kupca energenata, osobnu invalidninu i status njegovatelja, odgovara Ministarstvo. Povisit će se iznos zajamčene minimalne naknade kao osnovne naknade u sustavu socijalne skrbi, kažu, a korisnici tog prava će istodobno imati i pravo na troškove stanovanja u visini od najmanje 30 posto priznatog iznosa zajamčene minimalne naknade. Imat će i pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata, odnosno na vaučere.
- Time će se prevenirati pogoršanje situacije i pridonijeti smanjenju siromaštva najugroženijih građana, nadaju se u Ministarstvu.
Kino i kazalište su luksuz umirovljenicima
Poskupljenja odnosno inflacija najviše "jedu" one najsiromašnije, čija mizerna mirovina ili naknada vrijedi još manje. Više od pola milijuna umirovljenika u Hrvatskoj živi s manje od tri tisuće kuna, vrlo često u samačkom kućanstvu, na rubu praga siromaštva, ali i depresije. Odradili su radni vijek, a nemaju ni za najmanji luskuz u životu - kino ili kazalište