Usred korone, sve većeg broja zaraženih i reorganizacije bolnica zbog liječenja COVID pozitivnih pacijenata, veledrogerije obustavljaju bolnicama isporuku lijekova.
POGLEDAJTE VIDEO
Doznajemo da je polusatni sastanak ministara Vilija Beroša i Zdravka Marića s predstavnicima veledrogerija bio prilično napet, a završio je naprasnim izlaskom predstavnika veledrogerija iz prostorije. Prošla su dva mjeseca otkako je HZZO uplatio pola milijuna kuna za lijekove, no dug je i dalje velikih pet milijardi kuna te veledrogerije ne žele prihvatiti Vladinu ponudu od 200 milijuna kuna, koliko tvrde da za sada mogu dati. S druge strane, kako doznajemo iz pouzdanog izvora, predstavnici vlasti smatraju da nije u redu da veledrogerije Hrvatskoj formiraju previsoke cijene za razliku od okolnih zemalja i da se cijene lijekova previše razlikuju od ustanove do ustanove, što je samo djelić problema koji je dosegao “tibetske visine”.
Diana Percač, predsjednica HUP koordinacije veledrogerija i članica uprave tvrtke Medical Intertrade, u ponedjeljak je nazočila sastanku s predstavnicima Vlade pa pojašnjava stav veledrogerija i njihovo viđenje rješenja ovog dugogodišnjeg problema.
Iznos duga za veledrogerije je dosegnuo rekordne razine. U bolničkom sustavu je premašio 4,3 milijarde kuna i to je iznos koji je prevelik za cijeli sustav. Nema kompanije koja bi to mogla izdržati, kaže nam Diana Percač i dodaje kako, uz sve to, imaju produljenje rokova plaćanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ljekarnama.
- I tu je nastao dug od 700 milijuna kuna - pojašnjava Percač te je u konačnici dug zdravstvenog sustava prema dobavljačima lijekova pet milijardi kuna.
Mjesecima pregovaraju
- Od prvoga dana sam na saborskom Odboru za zdravstvo isticao kako ovakav zdravstveni sustav nije održiv i da su nužne reforme - kaže nam ministar Vili Beroš. Dodaje kako je COVID kriza naglasila mnoge dobre i loše aspekte našeg zdravstvenog sustava.
- Među dobrim aspektima je trud naših zdravstvenih djelatnika, ali je naglasila i negativne aspekte poput financijskih problema. Izvjesno je da nije moguće s vremena na vrijeme sanirati problem koji se nije sustavno rješavao. Još u ožujku sam pozvao veledrogerije da razgovaramo o modalitetu i promjenama koje bi omogućile da zdravstveni sustav bude održiv. Radimo na tome užurbano unatoč COVID krizi - kaže nam ministar Beroš. Diana Percač, pak, kaže da su zbog duga prema tvrtki Medical Intertrade, koji iznosi više od 600 milijuna kuna, obustavili opskrbu lijekova za 32 bolnice.
- Zasad smo imali limitirane isporuke, ali sad je taj broj veći s obzirom na to da dug raste na mjesečnoj bazi, i to više od 220 milijuna kuna mjesečno - pojašnjava. Potvrdila nam je da je bila na neuspješnom sastanku s ministrima i otkrila što su, kao predstavnici veledrogerija, tražili od Vlade.
Ništa bez dvije milijarde kuna
- Sudjelovala sam na sastanku s predstavnicima Vlade, a osim toga smo zadnja tri mjeseca imali tri sastanka s potpredsjednikom Vlade Zdravkom Marićem. Imali smo i više sastanaka s ministrom Berošem te ga sustavno izvještavamo o stanju dugovanja i apeliramo na rješenje. Dugovanja nikad nisu rasla tolikom brzinom kao ove godine, a uz dodatne uplate dug bolnica narastao je za 1,1 milijardu kuna samo ove godine - upozorava Percač. Kako kaže, veledrogerije su spremne na suradnju i podršku zdravstvenom sustavu, u razumnim okvirima.
- Argumentirano upozoravamo predstavnike Vlade na činjenično stanje. Četiri najveće veledrogerije, kao odgovorni partneri sustava, spremne su ga suportirati s dvije milijarde kuna, a ne s pet milijardi. Naše mogućnosti i limiti su toliki. Tražimo da se hitno plate dvije milijarde kuna, milijardu sad u listopadu, a milijardu nakon rebalansa proračuna, ali oni nam ih zasad nisu mogli ponuditi. Također, tražili smo da se plaćanje prema ljekarnama svede u zakonom definirane rokove, odnosno u 60 dana. To su naše mogućnosti, ali sad smo dovedeni do točke pucanja - poručila je predstavnica HUP koordinacije veledrogerija i dodala da se u situaciji pandemije nije smjelo dovesti sustav do tako kritične razine.
- Mora se iznaći novac kako bi se osigurale redovite isporuke lijekova i medicinskih proizvoda jer sve ostalo predstavlja ugrozu zdravstvenog sustava - naglasila je Diana Percač u razgovoru za 24sata. Ministar Marić nije htio komentirati detalje s internog sastanka.
1. Kako funkcioniraju veledrogerije, te kako formiraju svoje cijene na tržištu?
Preko njih ide kompletan promet lijekovima koji imaju odobrenje HALMED-a. Veledrogerije cijenu formiraju na osnovu početnih cijena, koje određuju HALMED i HZZO. Primjerice, HALMED odredi najvišu dopuštenu cijenu lijeka na tržištu, a unutar toga predviđene su i marže veledrogerija.
2. Otkad postoji problem s dugovima zdravstva prema drogerijama?
Problem s veledrogerijama postoji praktički otkad postoji i Hrvatska kao samostalna država. Ova se situacija vuče već godinama i nije se do sada pojavio ni jedan sastav vlade koji je našao rješenje za problem. Stara boljka samo poprima sve veće razmjere te se i dalje ne vidi rješenje.
3. Zašto uopće postoji ovaj dug prema veledrogerijama u Hrvatskoj?
Svaki ravnatelj bolnice će reći da zdravstvene ustanove imaju nerealno male financijske limite iz kojih ne mogu pokrivati plaće zaposlenika i sve druge obveze, među ostalim, i dugove za lijekove. Mnogi poznavatelji sustava kažu i da veledrogerije formiraju previsoke cijene.
4. Koje bi bilo rješenje ovoga problema između Vlade i veledrogerija?
Oni koji rade u sustavu kažu da bi znatno trebalo povećati bolničke limite, ali istodobno i cijene zdravstvenih usluga u bolnicama. Bolnice nakon obavljene usluge fakturiraju to Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO-u), ali po iznimno niskim i nerealnim cijenama.
5. Kako se država do sada nosila s problemom veledrogerija?
Veledrogerije se svakih nekoliko mjeseci pobune, država im da interventnu financijsku injekciju koja pokriva mali dio duga pa je mir jedno vrijeme. Država prebacuje odgovornost na bolnice, koje se zapravo nalaze na udaru veledrogerija, baš kao i pacijenti.
Pacijenti i liječnici ne mogu biti žrtve svađe Vlade i veledrogerija