Armenske vlasti u enklavi poručile su da Azerbajdžan napada njihove pozicije topništvom i dronovima duž čitave linije fronte i nastoji prodrijeti dublje u teritorij. Država Armenija tvrdi da nema svoje vojnike u Karabahu
Vlasti etničkih Armenaca u utorak su izvijestile o velikoj eskalaciji sukoba u regiji Nagorno Karabah pošto je država Azerbajdžan pokrenula ofenzivu na tu regiju koja je u njezinu sastavu, ali je naseljena pretežito Armencima. Azerbajdžan je ranije u utorak objavio da pokreće "antiterorističke mjere lokalne prirode" u Nagorno Karabahu. Ta regija je planinska enklava međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali nastanjena je pretežito armenskim stanovništvom koje se početkom 1990-ih ratnim djelovanjem otrgnuo kontroli Azerbajdžana.
Ministarstvo obrane Azerbajdžana na svojoj je Facebook stranici objavilo više snimaka sukoba. Njihova autentičnost nije neovisno potvrđena. Prva snimka, kako tvrde, prikazuje "trenutak uništenja topovske instalacije armenskih oružanih snaga koja je ciljala azerbajdžansku civilnu infrastrukturu".
Iduća snimka prikazuje, ističu, trenutak "neutralizacije radio-tehničkog čvorišta vojne namjene armenskih oružanih snaga". Na trećoj snimci, kažu da je zabilježen trenutak uništenja skloništa i borbene opreme. Ove tri snimke, kao i još nekoliko njih, objavljene su u proteklih par sati.
Agencija Armenpress piše kako se stanovnici sela Yeghtsahogh, njih oko 150, ne mogu evakuirati s obzirom na to da je mjesto okruženo azerbajdžanskim snagama. Također, navodno je uništena seoska škola. "Azerbajdžanske oružane snage uništile su školu. Nema mogućnosti za evakuaciju stanovnika, potpuno su okruženi", naveo je Gegham Stepanyan, pravobranitelj za ljudska prava Nagorno Karabaha.
Azerbajdžanske vlasti objavile su da napadaju vojne postrojbe odgovarajući tako na "terorističke provokacije". Nadalje, službeni Baku ustvrdio je da će osigurati "humanitarne koridore" za civile. Civili mogu napustiti Karabah putem humanitarnih koridora duž ceste Lachin koja vodi do Armenije i u drugim smjerovima, poručio je Baku. Mir je moguće postići tek pošto armenski vojnici napuste to područje i raspusti se lokalna vlast, poručilo je ministarstvo vanjskih poslova iz Bakua.
Želimo "razoružati armenske oružane snage i osigurati njihovo povlačenje s našeg teritorija, te neutralizirati njihovu vojnu infrastrukturu", poručilo je ministarstvo obrane. Nadalje navodi da su gađani samo legitimni vojni ciljevi korištenjem "visokopreciznog oružja", a ne civili ili civilna infrastruktura u pokušaju da se "ponovno uspostavi ustavni poredak".
Armenske vlasti u enklavi poručile su da Azerbajdžan napada njihove pozicije topništvom i dronovima duž čitave linije fronte i nastoji prodrijeti dublje u teritorij. Država Armenija tvrdi da nema svoje vojnike u Karabahu, regiji koju Armenci nazivaju "Artsakh".
Ministarstvo vanjskih poslova iz Erevana pozvalo je ruske mirovne snage da zaustave "sveobuhvatnu agresiju" Azerbajdžana. Rusija je posredovala u postizanju prekida vatre u toj regiji 2020. pošto je Azerbajdžan oružanom silom preuzeo veće dijelove teritorija Nagorno Karabaha. Rusija je tada rasporedila gotovo 2000 svojih vojnika kao mirovnih snaga koji čuvaju cestu za Armeniju. Zadnjih nekoliko mjeseci Erevan je optužio Moskvu da ne ispunjava preuzete osobe jamca sigurnosti u regiji, a Moskva je odgovorila da će nastaviti ispunjavati zadaću.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je "duboko žaljenje zbog oštre eskalacije u Nagorno-Karabahu". "Ruska strana poziva sve strane u sukobu da prekinu krvoproliće, odmah prekinu neprijateljstva i vrate se političkom i diplomatskom načinu rješavanju spora", rekla je glasnogovornica ruskog MVP-a Marija Zaharova. Optužila je Azerbajdžan da je ruske mirovne snage upozorio na vojnu akciju tek nekoliko minuta prije nego što ih je započeo.
Europska unija je osudila vojnu eskalaciju u Karabahu i pozvala Azerbajdžan za prekine s vojnim aktivnostima, priopćio je šef europske diplomacije Josep Borrell u priopćenju. Dodao je da Unija ostaje predana poticanju dijaloga između Armenije i Azerbajdžana.
Armenija i Azerbajdžan koje su bile u sastavu nekadašnjeg Sovjetskog Saveza ratovale su zbog Nagorno Karabaha ranih 90-tih. U drugom ratu 2020., Azerbajdžan je svojim prihodima od prodaje nafte i plina uspio vratiti dijelove te regije s armenskim stanovništvom. Od tada je bilo kraćih vojnih kampanja i danas azerbajdžanske snage kontroliraju 150 četvornih kilometara teritorija čiji povrat zahtijeva Erevan. Azerbajdžan, čije je stanovništvo pretežito muslimansko, ima potporu Turske koja je s njim jezično i kulturno povezana. S druge strane pravoslavna Rusija, nekada tradicionalni zaštitnik pravoslavne Armenije, gubi utjecaj u toj zemlji.