Vlada će Zagrebu isplatiti 268,9 milijuna kuna
Vlada je na sjednici u četvrtak Ministarstvu financija dala ovlast za sklapanje nagodbe s Gradom Zagrebom radi mirnog rješenja spora te suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u idućoj godini, da Zagrebu isplati 268,9 milijuna kuna temeljem presude zagrebačkog Trgovačkog suda oko isplate sredstava za tzv. decentralizirane funkcije.
Riječ je o presudi iz prosinca 2015. godine, a nagodbom će se Ministarstvo financija obvezati da do kraja ove godine Gradu plati 205,9 milijuna kuna glavnice, a najkasnije do 31. ožujka iduće godine još 63 milijuna kuna za dio zakonskih zateznih kamata.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je današnja odluka posljedica sudskih sporova uslijed rješenja Ministarstva financija iz 2012. godine, u vrijeme SDP-ove Vlade premijera Zorana Milanovića, na koje se Grad Zagreb žalio te dobio sudski spor.
Iznos kamata koje će država platiti, istaknuo je ministar, nešto je manji od jedne četvrtine ukupnih zakonskih zateznih kamata koje, kad bi se obračunale, u ovom trenutku dosežu 260 milijuna kuna.
Potpisivanjem nagodbe, Grad Zagreb odrekao bi se prava potraživati taj preostali dio zakonskih zateznih kamata te troškove parničnog postupka od 635 tisuća kuna.
Država bi, sukladno nagodbi u roku od tri dana od dana njezinog potpisivanja, odustala od žalbe koju je 22. prosinca 2015. podnijela protiv navedene presude Visokom trgovačkom sudu.
Vlada je, nakon što je proveden proces pregovaranja i mirenja sa sindikatima državnih i javnih službi o osnovici plaće za sljedeću godinu, na sjednici prihvatila zaključak o povećanju osnovice za 3 posto od 1. siječnja i dodatnih 2 posto od 1. rujna.
Iseljenici lakše do hrvatskog državljanstva
Stjecanje hrvatskoga državljanstva ubuduće bi trebalo biti lakše za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu i hrvatsko iseljeništvo, predlaže Vlada u izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu koje je sa sjednice u četvrtak uputila u proceduru Hrvatskoga sabora.
- Prijedlogom ovoga zakona nastoji se pojednostaviti postupak i olakšati stjecanje hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatske iseljenike i njihove potomke, čime će se prepoznati i valorizirati gospodarski, demografski, društveni, znanstveni i drugi potencijali u hrvatskom iseljeništvu - rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Od '92. nešto manje od 1,1 milijun stranih državljana
Izvijestio je kako je od početka primjene Zakona o državljanstvu, od 1992. godine do danas, naturalizacijom u hrvatsko državljanstvo primljeno nešto manje od 1,1 milijun stranih državljana. U taj broj nisu uračunate osobe koje se izravno upisuju u knjige državljana jer državljanstvo stječu podrijetlom, kao djeca hrvatskih državljana, bilo da žive u Hrvatskoj ili inozemstvu.
Izmjenama zakona povećava se dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života djeci rođenoj u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin.
Poznavanje jezika, pisma, kulture nije uvjet
Također, izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika te se njih i njihove supružnike oslobađa obveze udovoljavanja pretpostavci poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja.
Za bračnog druga osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za državu, propisuje se uvjet življenja u Hrvatskoj s odobrenim boravkom u trajanju od jedne godine.
Omogućava se i stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo kao iseljenik ili potomak iseljenika iz Hrvatske ili temeljem pripadnosti hrvatskom narodu.
Predlaže se i pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
Predlažu i oduzimanje državljanstva
Također, predlaže se davanje svečane prisege za osobe koje hrvatsko državljanstvo stječu naturalizacijom, kao i to da državljanstvo više ni po kojoj zakonskoj osnovi ne bi mogla steći osoba koja ga se ranije odrekla kao punoljetna osoba.
Državljanstvo će se moći i izgubiti, ako je stečeno temeljem braka sklopljenog iz koristi ili lažnim predstavljanjem ili prijevarom u postupku stjecanja.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako su izmjene zakona dio obećanja iz razgovora s Vladinim Savjetom za Hrvate izvan Hrvatske.