Vlada je ukinula dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu na sedam istražnih prostora. Premijer Milanović najavio je da će se ovaj posao nastaviti, ali nakon izbora.

- Posao je odrađen praktički sto posto, a nakon izbora se ide dalje - poručio je. 

Ministar gospodarstava kazao je da je to veliki projekt, navodeći da je od početka pristup bio odgovorno upravljanje našim resursima. 

- Zbog toga je potpuno neozbiljno i iluzorno očekivati da ćemo kao ozbiljna Vlada donijeti odluke na zadnjoj sjednici, mi nismo takva Vlada. Nakon dobivenog drugog povjerenja naših građana, nastavljamo s ovim projektom. Investitori razumiju i ni oni ne žele biti dio pretkampanjskih tema, pričekat će nekoliko mjeseci i tada nastaviti s nama raditi - poručio je Vrdoljak. 

Naime, u siječnju ove godine, Vlada je izdala dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na deset istražnih prostora na Jadranu. Dobilo ih je pet kompanija - Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Ina. No, krajem srpnja konzorcij Marathon Oil i OMV je odustao od potpisivanja ugovora za sedam prostora zbog neriješenog pitanja granice sa Crnom Gorom.

Na sjednici potpredsjednik Vlade Branko Grčić izvijestio je o korištenju EU fondova u 2014. godini. Ustvrdio je da je na kraju prošle godine razlika između uplaćenog i isplaćenog iz EU fondova bila gotovo 200 milijuna eura. Naveo je da su trenutno otvoreni natječaji za radove u sklopu EU projekata vrijedni oko 4 milijarde kuna, a do kraja godine taj će iznos narasti na 8 milijardi kuna. 

- Samo u prvoj polovici ove godine iz proračuna je za sufinanciranje EU projekta isplaćeno 3 milijarde kuna, što je za 700 milijuna kuna više nego u cijeloj prošloj godini, a to se vidi i na podacima o rastu investicija u ovoj godini - ustvrdio je. 

A u Banskim dvorima odlučili su da će država dokapitalizirati HPB s 245 milijuna kuna. Ministar financija podsjetio je kako je predviđeno da se HPB dokapitalizira s ukupno 550 milijuna kuna.  

- U prvom krugu, u kojem su sudjelovali privatni investitori uplaćeno je 305,9 milijuna kuna, što znači da državi ostaje 245 milijuna kuna, rekao je Lalovac. 

Premijer je podsjetio je kako je HPB ostavljena u vrlo lošem stanju, kao i da je u prvom pokušaju privatizacije odbijena jedina ponuda, OTP banke, ali da je "sada ispalo stvarno dobro". Nije propustio navesti i ostale primjere od brodogradnje, Imunološkog zavoda i Petrokemije. U Vladi je usvojen i nacionalni program željezničke infrastrukture od 2016. do 2020. godine koji predviđa se da se novcem iz proračuna, europskih fondova i zajmovima Svjetske banke, u razvoj, izgradnju, osuvremenjivanje, obnovu i održavanje funkcionalnosti željezničke infrastrukture do 2020. uloži oko 17 milijardi kuna.