Uža radna skupina kojoj je nositelj Ministarstvo rada i socijalne skrbi već neko vrijeme priprema podlogu i analize za uvođenje nacionalne mirovine, a novi ministar Josip Aladrović kaže da će radnu skupinu proširiti predstavnicima udruga umirovljenika, socijalnih partnera i akademske zajednice, piše u srijedu Večernji list.

Neki od stručnjaka potvrdili su Večernjem listu da su prije desetak dana dobili poziv da se uključe u rad.

Radi se o mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji nikad nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, koliki je hrvatski minimum za stjecanje mirovine.

MINISTAR RADA: 'Vlada ne strahuje od štrajkova službenika ni od referenduma'

Uvođenje nacionalne mirovine bila bi realizacija jednog od predizbornih obećanja HDZ-a s prošlih parlamentarnih izbora, a ono je i inače jedno od najčešćih nerealiziranih političkih obećanja u zadnja dva desetljeća.

Ministar Josip Aladrović kaže da će utvrđivanje kriterija za obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine biti glavni zadatak proširene radne skupine, navodi Večernji list.

Zakonodavni okvir pripremat će se tijekom 2020., a prva isplata nacionalne mirovine bila bi 2021. godine.

Osim novca koji se mora osigurati u proračunu, jedno od glavnih pitanja koje će država razriješiti sa stručnjacima i socijalnim partnerima je hoće li se nova mirovina dijeliti svima starijima od 65 (odnosno 67 ako produljenje radnog vijeka preživi sindikalni referendum) bez mirovine ili će se uvesti određeni kriteriji temeljeni na imovinskom i dohodovnom cenzusu, piše dnevnik.

SABOR ĆE ODLUČITI Inicijativa '67 je previše' ima dosta potpisa za referendum

Mnogi savjetuju Vladi da ni ne koristi pojam “nacionalna mirovina” nego stalna socijalna pomoć za starije ili socijalna mirovina, jer se radi o pravu koje bi se “naslonilo” na socijalnu skrb. Bio bi to i jedan od načina da se zaštiti mirovinski sustav od proširenja prava, ali i da se ne potiče siva ekonomija i praksa neplaćanja mirovinskih doprinosa.

Vlada tek treba objaviti točan broj potencijalnih korisnika, a procjene iznose od 40.000 do čak 85.000 osoba starijih od 65 godina koje nemaju uvjete za mirovinu te povremeno ili stalno primaju socijalnu pomoć, donosi Večernji list