To je prva Putinova reakcija na pismene odgovore Zapada na ruske zahtjeve koju je iznio u telefonskom razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, nakon nekoliko tjedana šutnje o krizi na ukrajinsko-ruskoj granici.
Kremlj je objavio da je Putin Macronu rekao da će proučiti pisane odgovore Washingtona i NATO-a ovaj tjedan, prije odluke o daljnjem djelovanju.
"Pozornost je skrenuta na činjenicu da SAD i NATO nisu uzeli u obzir glavnu zabrinutost Rusije“, priopćio je Kremlj. Pisani odgovor još nije objavljen, no Lavrov je u četvrtak kazao kako će "javnost uskoro biti upoznata“ s njim.
Rusi od Zapada traže da se NATO više ne širi na istok i ne postavlja ofenzivno naoružanje blizu ruskih granica. Moskva želi da se sjevernoatlantske "vojne sposobnosti i infrastruktura“ vrate na stanje kakvo je bilo prije no što su se bivše države Varšavskog pakta pridružile NATO-u.
"Ključno pitanje je ignorirano – kako SAD i saveznici namjeravaju poštivati princip sigurnosnog integriteta, da nitko ne smije osnaživati svoju sigurnost nauštrb sigurnosti druge države“, naglasio je Kremlj, koji se često poziva na deklaracije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koje sadrže ta načela.
SAD i saveznici upozorili su Putina da će Rusija biti snažno i brzo ekonomski sankcionirana ako napadne Ukrajinu.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u petak je rekao da Moskva ne želi rat.
"Ako će ovisiti o Rusiji, neće biti rata. Ne želimo ratove. Ali ne želimo ni da se naše interese gazi, da ih se ignorira“, rekao je u razgovoru za ruske radio stanice.
U petak je kazao kako ne može odbaciti mogućnost da na istoku Ukrajine postoje snage koje žele isprovocirati sukob, prenosi ruska agencija TASS.
"Prema zapadnim podacima, mislim da ima oko 100 tisuća vojnika na prvoj liniji. A režim u Kijevu ne kontrolira većinu tih naoružanih ljudi“, kazao je Lavrov.
NATO je u petak objavio da pozorno prati Rusiju, koja je pregrupirala desetke tisuća vojnika u blizini ukrajinske granice.
Glavni tajnik Jens Stoltenberg rekao je da je savez spreman pojačati svoju vojnu prisutnost u Europi, a da bi ruska agresija mogla biti i u formi kibernetskog napada, pokušaja puča ili sabotaže.
"Što se tiče NATO-a, mi smo spremni angažirati se u političkom dijalogu. No isto tako smo spremni odgovoriti ako se Rusija odluči na oružanu konfrontaciju“, rekao je Norvežanin u Bruxellesu.