Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je optimističnu ocjenu nakon gotovo jednosatnog božićnog razgovora s američkim izaslanicima, zetom predsjednika Donalda Trumpa Jaredom Kushnerom i posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom. Razgovor, usredotočen na pronalaženje rješenja za okončanje rata s Rusijom, donio je, prema riječima Zelenskog, "nove ideje" koje bi mogle približiti stvarni mir, dok Kremlj poručuje da analizira prijedloge koje su im Amerikanci dostavili.
Diplomatski napori pod vodstvom Washingtona posljednjih se tjedana intenziviraju, a čini se da je postignut određeni napredak unatoč tome što borbe na terenu ne jenjavaju, a Rusija nastavlja s napadima na ukrajinske gradove.
Pričali gotovo sat vremena
U četvrtak, na sam Božić, ukrajinski predsjednik i njegov tim održali su videopoziv s Kushnerom i Witkoffom, ključnim ljudima Donalda Trumpa zaduženima za mirovne pregovore.
Zelenski je razgovor opisao kao vrlo produktivan, istaknuvši da je diplomacija njegove zemlje imala "aktivan dan".
- Bio je to stvarno dobar razgovor: puno detalja, dobrih ideja o kojima smo raspravljali. Imamo neke nove ideje o tome kako približiti stvarni mir, a to se tiče formata, sastanaka i, naravno, vremenskog okvira - objavio je Zelenski na aplikaciji Telegram.
Dodao je kako su razgovarali o "određenim suštinskim detaljima tekućeg rada" na potencijalnom mirovnom sporazumu. Uz Zelenskog, na pozivu je sudjelovao i ključni ukrajinski pregovarač i ministar obrane Rustem Umerov, koji je, kako je najavljeno, trebao kasnije tijekom dana nastaviti razgovore s američkim timom.
Zelenski je iskoristio priliku i da pošalje osobnu poruku u Washington.
- Također sam zamolio dečke da prenesu naše božićne čestitke Donaldu Trumpu i cijeloj obitelji Trump. Hvala vam! - poručio je.
Što se nalazi u ažuriranom mirovnom planu?
Razgovor je uslijedio dan nakon što je Zelenski iznio detalje ažuriranog mirovnog plana od dvadeset točaka, usuglašenog između američkih i ukrajinskih izaslanika na sastanku na Floridi. Riječ je o skraćenoj verziji prvotnog nacrta od 28 točaka koji je, prema ocjenama Kijeva i europskih saveznika, bio previše skrojen prema maksimalističkim zahtjevima Rusije i praktički bi značio kapitulaciju Ukrajine.
Novi prijedlog, kako ga je opisao Zelenski, nudi potencijalno povlačenje ukrajinskih trupa s istoka zemlje i stvaranje demilitarizirane zone na tom području, koju bi nadzirale međunarodne snage, ali policijski nadzor ostao bi u rukama Ukrajine. Ključna novost su čvrsta sigurnosna jamstva SAD-a, NATO-a i europskih saveznika, koja predviđaju koordiniran vojni odgovor u slučaju da Rusija ponovno napadne Ukrajinu. Što se tiče ključnog pitanja industrijske regije Donbas, gdje Moskva trenutno kontrolira oko 75 % Donjecke i gotovo cijelu Lugansku oblast, kao jedna od opcija spominje se stvaranje "slobodne ekonomske zone".
Zelenski je ranije bio pod velikim pritiskom Trumpa da cijeli Donbas prepusti Rusiji, no ukrajinski vođa dosad je odbijao bilo kakve teritorijalne ustupke bez željeznih sigurnosnih jamstava.
Kremlj analizira prijedloge
Dok Kijev i Washington usuglašavaju detalje, Moskva je potvrdila primitak prijedloga.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u četvrtak da analiziraju dokumente koje im je iz SAD-a donio ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog državnog investicijskog fonda.
- Proučavamo ovaj materijal i, ovisno o odlukama koje donese šef države, nastavit ćemo komunikaciju s Amerikancima - rekao je Peskov.
Ipak, Zelenski priznaje da još uvijek ima "posla na osjetljivim pitanjima" te je naglasio kako će za njihovo rješavanje biti potreban izravan sastanak s predsjednikom Trumpom. Iako obje strane izražavaju optimizam, put do mira i dalje je neizvjestan. Ruski predsjednik Vladimir Putin u više je navrata upozorio da ukrajinske trupe moraju napustiti Donbas ili će ga Rusija u potpunosti zauzeti. Unatoč diplomatskim naporima, rat ne prestaje. Rusija je u danima uoči Božića nastavila s raketnim napadima i napadima bespilotnim letjelicama na ukrajinske gradove. S druge strane, ukrajinska vojska izvijestila je o uspješnom udaru krstarećim raketama na jednu od ključnih ruskih rafinerija nafte u regiji Rostov.