To je to što me zanima!

'Vraćamo Tita jer je nasilnički maknut. Tako šaljemo poruku o vrijednostima koje su važne'

Novi šef zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac za 24sata govori o koaliciji s Možemo, kavama s Hasanbegovićem, prijateljstvu s Penavom...
Vidi originalni članak

Viktor Gotovac (46) je upravo izabran za predsjednika zagrebačkog SDP-a koji je oslabljen internim sukobima i na prilično niskim granama.

Kao profesor na katedri radnog i socijalnog prava nije bio dio klanovskih bitki u stranci, kao ljevičar je bio napadnut od sindikata, pije kavu sa Zlatkom Hasanbegovićem, a prva najava je vraćanje Tita u Zagreb.

Zašto ste se uopće kandidirali za šefa oslabljenog zagrebačkog SDP-a nakon samo tri godine članstva?

Nekako ispada da je pitanje članstva u stranci, pitanje kalendara, datuma i statistike. Nije. Nakon tri i pol godine članstva odlučio sam doprinositi, a ne samo pasivno gledati. Za to imam znanja, struku kojom sam se bavio i mogu ponuditi stranci, a jednako tako imam i energije da nešto mijenjam. Čini mi se da je to bilo dovoljno i da su članovi SDP-a to prepoznali.

PRVI REZULTATI Viktor Gotovac novi je šef SDP-a u Zagrebu. Želi vratiti Titov trg i nazvati ulicu po Aleksandri Zec

Prva inicijativa je povratak Trga maršala Tita i ulica Aleksandre Zec. Zašto baš to i odmah ste dobili prigovor da se vraćate u prošlost?

To nije sasvim točno. Već u svom uvodnom izlaganju nakon što sam izabran sam rekao da su mi izuzetno važna socijalna i egzistencijalna pitanja građana. Tu imam najviše iskustva kroz svoj rad, a to je i misija SDP-a. Izuzetno su važna i komunalna pitanja u Zagrebu za koji želim da postane uređena urbana sredina koja će biti predvodnik i uzor cijeloj regiji, a ne samo Hrvatskoj. Ali da, mislim i da je ideologija silno važna u političkom djelovanju i po njoj se na kraju razlikuju političke stranke. Kroz imenovanje ulice po Aleksandri Zec, pa u konačnici vraćanje imena Trga maršala Tita šaljemo poruku o vrijednostima koje su važne i za što se zalažemo. Trg maršala Tita je promijenjen na jedan nasilnički, iznuđivački način u kojem građane nitko ništa nije pitao. To je sasvim pogrešno i zato ga treba vratiti. A ako građani na referendumu kažu da Tito ne treba imati svoj trg, onda ga opet treba maknuti jer će tada Zagrepčani donijeti odluku. Iznuda u politici mi nije bila prihvatljiva ni tada, ni sada, a pogotovo kada znamo kakve su crne konotacije bile u Hrvatskoj u vrijeme kada je ime trga promijenjeno. Što se tiče obitelji Zec, trebamo se sjećati svih nevinih žrtava i komemorirati ih. Od onih ubijenih u Vukovaru, ali i do obitelji koja je ubijena u Zagrebu.

Koja su tri cilja koja želite postići u Zagrebu za građane?

Postoji puno više od tri cilja. Upravo je SDP u sporazumu s Možemo! Inzistirao da se poboljša obrazovana i socijalna infrastruktura, ali i kadrovski osnaže te usluge jer su bolje obrazovanje i socijalna osjetljivost u korijenu socijaldemokracije. U komunalnoj infrastrukturi je Zagreb zapušten grad i nju pod hitno treba poboljšavati i graditi. Dosad je u pozadini svega bilo jedno neprihvatljivo netransparentno i koruptivno upravljanje gradom. Radi se o paradigmatskom pitanju u kojem građani moraju imati pošteno upravljanje i uslugu koja će odgovarati svemu onom što plaćaju, od prireza i poreza do komunalija. Želimo da građani za svoj novac zaista imaju najkvalitetniju uslugu i pravi osjećaj da žive u jednom europskom gradu.

PRVI KRUG Kaos u SDP-u: Izabrali su nove šefove, a članstvo im se rasipa

U koaliciji ste s Možemo!, ali najavili ste promjene u tom odnosu. Kakve?

Promjene će se već dogoditi što će se morati ispunjavati stvari iz koalicijskog sporazuma. U njemu postoji odredba da se on svake godine revidira i u njega stavljaju novi ciljevi ovisno kako su oni prethodni bili ispunjeni ili mijenjani. Novo rukovodstvo ima na svoj način priliku obilježiti odnos s Možemo!, ponudi svoje ideje i očekivati drugačiju dinamiku njihova ispunjavanja. Ono što je sigurno je da SDP neće biti pasivni partner u toj koaliciji, nego onaj koji daje brzinu i ritam djelovanja.

Prijatelj ste sa Zlatkom Hasanbegovićem i Ivanom Penavom. Kako izgledaju vaši razgovori i hoće li puknuti prijateljstvo zbog Titova trga?

Samo da pojasnim, Penava je moj dugogodišnji prijatelj još od 1992. godine, dok se s Hasanbegovićem srećem na kavi. S Hasanbegovićem oduvijek imam različita stajališta što se tiče Trga maršala Tita, ali i po brojnim drugim ideološkim pitanjima. Ako nam to kao intelektualcima dosad nije smetalo da razgovaramo, ne vidim zašto bi smetalo kada sam izabran za predsjednika zagrebačkog SDP-a. U konačnici, kada je on mijenjao ime trga, jasno sam mu rekao zašto se ne slažem. Ako sada vratimo Trg maršala Tita, samo ćemo se vratiti u razgovore koje smo vodili prije par godina.

Idi na 24sata

Komentari 222

  • prettner 01.02.2022.

    Kad će Zagreb dobiti Trg žrtava Maršala Tita, partizanskih postrojbi, montiranih suđenja i komunističke vladavine ??

  • 04boni04 06.12.2021.

    Žalim studente kojima predaje.Na što je spao SDP-e. Koji lik, bez ikakvog programa. Ali Tito, Tito. Pati, pati ali nećeš to dočekati.. 

  • prettner 06.12.2021.

    Bolje bi bilo da imamo Trg Franje Josipa I.  Više je tvornica Franjo izgradio nego drug tito. Evo tvornica: Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.);  Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.);

Komentiraj...
Vidi sve komentare