Sve veće brojke zaraženih u Hrvatskoj za sobom vuku i sve veći broj kontakata koje zaraženi imaju. Tako je trenutačno čak 33.467 ljudi u samoizolaciji.
Kako je taj broj, uz onaj broj zaraženih, veliko opterećenje za zdravstveni sustav s epidemiološke i liječničke strane, tako je veliko opterećenje i s financijske strane. Naime, većina ljudi kojima je određena samoizolacija ili su oboljeli od COVID-19 mora otvoriti bolovanje. Kako su nas obavijestili iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, od početka epidemije korona virusa zabilježili su 43.979 slučajeva privremene nesposobnosti za rad, tj. bolovanja.
- HZZO je do sada isplatio ukupno 39,668.684,70 kuna (podaci na dan 23. 10. 2020.) za troškove naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog samoizolacije i zbog bolesti oboljelih od korona virusa - odgovorili su nam iz HZZO-a dodavši kako neki osiguranici ne otvaraju uvijek bolovanje jer uz dogovor s poslodavcem mogu raditi od kuće ako nemaju simptoma. Istaknuli su i kako oni koji moraju otvoriti bolovanje moraju to napraviti preko svojih liječnika.
- Privremena nesposobnost, odnosno spriječenost za rad (bolovanje) medicinski je indicirana za osiguranike nad kojima se provode mjere u prevenciji širenja korona virusa, odnosno kojima je određena samoizolacija. Utvrđivanje privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad u nadležnosti je izabranog doktora opće medicine primarne zdravstvene zaštite. Naknada plaće osiguranicima u samoizolaciji isplaćuje se na teret sredstava HZZO-a od prvog do posljednjeg dana privremene nesposobnosti za rad za vrijeme samoizolacije. Za osiguranike kojima je određena samoizolacija Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je kako je najviši mjesečni iznos naknade plaće za puno radno vrijeme, kad se ona isplaćuje na teret sredstava HZZ0-a, 4257,28 kuna. Osiguranici kojima se razvije bolest imaju pravo na naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koja se do 42 dana isplaćuje na teret poslodavca, a nakon toga isplaćuje se na teret HZZO-a - dodali su.
Međutim, nisu bolovanja jedino dodatno financijsko opterećenje za HZZO u doba epidemije korona virusa.
Zavod plaća i sve testove na koje pacijente upute liječnici.
Dosad je samo na testiranja otišlo više od 230 milijuna kuna, a što je više pacijenata u bolnici, tako rastu i troškovi njihova liječenja. Čitavo zdravstvo je u dugu većem od 10 milijardi kuna. Od toga je devet milijardi dug bolnica, a tu je još i 1,5 milijardi kuna duga prema zdravstvenom osoblju za nepravilno obračunate prekovremene sate.