Već sam pogled na metalne krevetima na kat preko kojih je ležerno prebačena stara, smeđa deka momentalno vraćaju uspomene na 90-te godine i zračne uzbune. U dvije prostorije u podrumu zgrade u zagrebačkim Vrbanima vrijeme kao da je stalo. Na prošla, ratna vremena, ali i bivšu državu, podsjećaju neizostavni rekviziti, kakvih je bilo u svim atomskim skloništima na području Zagreba.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Molimo, tko vrši veliku nuždu da ostane poslije uzbune to očistiti - natpis je koji i dalje stoji u toaletu s tri kemijska WC-a. Tu su i veliki bijeli spremnici za vodu od 700 litara s datumom 28. listopada 1983., zatim generator za struju, sustav za ventilaciju... Sklonište je čisto i uredno, kao da bi već sutra, kad bi se za to javila potreba, moglo pružiti zaklon građanima. Kapacitet mu je oko stotinjak ljudi, može prihvatiti stanare jednog bloka zgrade.
Sklonište čija su nam vrata otvorili djelatnici Ureda za imovinsko-pravne odnose Grada Zagreba tek je jedno od oko 170 gradskih atomskih skloništa. Još ih je oko 800 privatnih, koji su u vlasništvu suvlasnika zgrada uz koje su sagrađeni.
- U Zagrebu postoje 1062 skloništa. Postoji protokol, ali ne bi htio da se širi panika i da se prejudiciraju neke stvari za koje nema opasnosti. Ne bih htio da s podacima o skloništima pridonosimo nekom strahu, s obzirom na naše iskustvo rata devedesetih. Ne želim dolijevati ulje na vatru - kazao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Dodao je da se svake prve subote u mjesecu mogu čuti sirene koje se oglašavaju u sklopu vježbe, te upozorio građane da nema mjesta strahu i panici. Obećao je i da će podatke o skloništima učiniti dostupnijima građanima te ustvrdio da se njihovo stanje provjerava periodički, bez obzira na ove okolnosti.
Gradnja skloništa do 2000. godine bila je regulirana Zakonom o unutarnjim poslovima, te je predstavljala obvezu investitora pri gradnji stambenih i poslovnih građevina. Županijski, odnosno Gradski ured, mogao je odrediti iznimke ako je na određenom području postojao dovoljan broj skloništa ili, ako su, zbog geološko-hidroloških uvjeta, troškovi gradnje bili nesrazmjerno visoki. Odlučujući o zahtjevu za ocjenom ustavnosti Ustavni sud je u veljači 2000. godine ukinuo spornu odredbu smatrajući da dio investitora dovodi u neravnopravan položaj.