Prošlog vikenda u Poljskoj su pale temperature na -20 stupnjeva Celzijevih i od hladnoće je umro 21 čovjek i to samo u tijeku 48 sati. Broj žrtava zabilježen od 1. studenog tako se popeo na 39 ljudi. To nije ništa čudno jer svake godine u Poljskoj hladnoća, led i niske temperature odnose velik broj života.
Primjerice, 2011. u toj zemlji od hladnoće preminulo je više od 100 ljudi , a godinu kasnije od posljedica smrzavanja umrlo je 68 ljudi.
Početkom te 2012. osim u Poljskoj ljudi su od hladnoće u velikom broju umirali i u Ukrajini, Italiji, Češkoj, Srbiji, Bugarskoj... Temperature su se spuštale ispod - 40 stupnjeva.
Tako su, primjerice, hladnoća i led te godine
u sjevernoj Italiji odnijeli 40 života.
Nekoliko se beskućnika smrznulo, nekoliko je ljudi poginulo u
prometnim nesrećama, jedan je starac pao na led čisteći ispred svoga praga, vozač kamiona
umro je od srčanog udara zaglavljen u snijegu
, a jedna se žena
utopila pokušavajući
spasiti svog psa koji je propao u rijeku kroz rupu u ledu.
U Srbiji je tada umrlo od hladnoće 11 ljudi, a u Bosni i Hercegovini osmero. Hladnoća je krajem godine prouzročila smrt četiri muškarca u Hrvatskoj. Jednom od njih je jednostavno pozlilo dok je čistio snijeg, dok je drugi koji je inače bolovao od dijabetesa samo srušio u snijegu.
POGLEDAJTE VIDEO: Zima i snijeg u Hrvatskoj
Plućni i srčani bolesnici - poseban oprez!
Hladnoća i snijeg, naime, doprinose većem broju smrtnih slučajeva.
Razlozi smrti zbog hladnoće su različiti. Nisu u pitanju samo smrzavanje beskućnika. Neki umiru zbog fizičkog napora prilikom čišćenja snijega, a inače su kronični bolesnici, po druge Hitna ne stigne na vrijeme jer se zbog snijega teže probiti do pacijenata. Najčešće stradali boluju od kroničnih bolesti koje se zakompliciraju zbog hladnoće.
Stoga liječnici po ovoj hladnoći savjetuju kroničnim bolesnicima (posebno plućnim i srčanim) te starijim osobama da se utople i ne izlaze van ako ne moraju. Naime,
kronični srčani bolesnici
mogu imati problema s poremećajem rada srca jer kad je vani ekstremno hladno, žile se sužavaju, što ograničava protok krvi kroz vene i otežava rad srcu, koje zato pumpa brže. Već kod pada temperature od dva Celzijeva stupnja u jednom danu broj srčanih udara može se povećati do dva posto u roku od dva tjedna od zahlađenja.
Plućne bolesnike može gušiti kašalj zbog hladnog zraka koji steže dišne puteve. Tada im se i pogoršava astma, a može se pojaviti emfizem pluća (otežano disanje koje je posljedica bronhitisa).
A ako se baš mora izaći vani najvažnije je slojevito se obući te nositi obuću koja se neće klizati. Bitno je da glava bude zaštićena, a maramu ili šal treba staviti preko nosa ili usta kako bi se spriječio ulazak hladnog zraka u dišne puteve. Alkohol svakako po hladnoći treba izbjegavati, kave piti što manje dok je potrebno unositi u organizam što više tople tekućine.
Zimi se nezdravije živi
Također istraživanja kažu da je rizik od smrti veći zimi, a tome nije samo razlog temperatura zraka. Nezdraviji način života u zimskim mjesecima, nepravilna prehrana, rjeđe vježbanje te depresija glavni su faktori povećanja rizika od smrtnosti zimi, a ne hladnoća.