Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je u ponedjeljak na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici da je antifašistički pokret neodvojiv od hrvatske povijesti i da bez sudjelovanja hrvatskih Srba ustanak iz 1941. ne bi prerastao u širi narodnooslobodilački pokret. Na središnjoj svečanosti u Spomen-parku Brezovica Milanović je rekao kako je „čudo da ovaj praznik postoji i da se do danas održava“, dodavši da bez Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Josipa Manolića i Josipa Boljkovca Dana antifašističke borbe danas vjerojatno ne bi bilo.
Govoreći o osnivanju Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941., podsjetio je kako je toga dana nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez, što je važno za razumijevanje tadašnjih okolnosti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Istaknuo je kako je skupina od sedamdesetak sisačkih komunista toga dana krenula u organiziranje ustanka koji je kasnije prerastao u masovni pokret otpora.
Posebno je naglasio doprinos hrvatskih Srba antifašističkoj borbi, ocijenivši da se ta činjenica često prešućuje ili umanjuje.
"Da tu na Baniji, Kordunu i nešto manje u Lici nije bilo hrvatskih Srba, to treba reći i ponoviti tisuću puta, jer bez te sinteze ova cijela priča je obična neispričana, ostala bi neispričana priča", rekao je Milanović.
Predsjednik je ustvrdio da odnose Hrvata i Srba nije moguće svoditi na teze o "vjekovnoj mržnji", podsjetivši na političku suradnju između HSS-a i predstavnika hrvatskih Srba u razdoblju prije Drugoga svjetskog rata. Tek je rat donio "kataklizmu" koja je razorila dotadašnje odnose.
U vezi današnje Europske unije, rekao je kako je ona zamišljena kao mirovni projekt. "I dok u svakoj svojoj konstitutivnoj točki i elementu funkcionira kao mirovni projekt, ona je dobra i ona je ispravna. Bez toga nije", poručio je.
Osvrnuo se i na današnje prijepore oko obilježavanja događaja iz Drugog svjetskog rata, navodeći da hravtsko društvo i dalje nije pronašlo zajednički odnos prema vlastitoj prošlosti.
U tom je kontekstu spomenuo da je i sam prije gotovo dva desetljeća vjerovao da su neke povijesne rasprave zaključene, ali se pokazalo suprotno. "Bio sam u Bleiburgu 2008. godine misleći – to je to, priča je gotova. Sada je sve isto, još i gore nego 2008. godine", rekao je.
Pozvao je na zajedništvo, razboritost i vođenje politike usmjerene na hrvatske interese, bez neprijateljstva prema drugima.
"Moramo zadržati svoje pravice, da gledamo svoj interes, da u vođenju svojih poslova budemo sebični, ali ne zli, nelojalni i neprijateljski nastrojeni prema drugima. To je hrvatski imperativ", poručio je Milanović završivši govor riječima: "Dostojanstvo hrvatskom narodu i svim narodima oko nas".