Bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman podržavao je Bosnu i Hercegovinu (BiH) kao suverenu državu i želio s njom imati posebne odnose, izjavio je u utorak na Haaškom sudu (ICTY) Miomir Žužul, prvi svjedok obrane u slučaju Prlić i drugi.
- Tuđman je podržavao suverenu BiH i želio s njom imati posebne odnose, i to iz tri razloga: kao povjesničar i državnik znao je da bez rješenja problema BiH nema trajnog mira i stabilnosti u regiji, slijedom ustavnih obveza vodio je računa o sudbini Hrvata u cijelom svijetu, a posebice u BiH, jer su bili ugroženi i, kao treće, od početka agresije na Hrvatsku dio te agresije išao je s teritorija BiH - rekao je Žužul.
- U kritičnim je trenucima Alija Izetbegović poručio da to nije njihov rat - rekao je Žužul i dodao da je manji dio napada na Hrvatsku išao iz Srbije, a puno veći dio napada s područja BiH. Više je puta istaknuo da je jedini način sprečavanja širenja agresije na Hrvatsku bio moguć s područja susjedne BiH. Žužul je rekao da je izravno radio na Sporazumu o prijateljstvu i suradnji, koji je potom potpisan u srpnju 1992., a koji je izravno povezan s činjenicom da je agresija na Hrvatsku išla iz BiH.
- Jedina situacija koja je meni poznata da je Tuđman pristao razmatrati teritorijalno pitanje jest kad se, mislim na prijedlog lorda Owena, govorilo o zamjeni područja Neuma za istu dužinu teritorija od oko 12 kilometara na Prevlaci - rekao je Žužul. Pojasnio je da je za Tuđmana Neum bio strateško pitanje jer se tu presjecao kontinuitet hrvatskog teritorija, dok je za BiH to bilo i još jest bitno političko i simboličko pitanje jer joj je to jedini izlaz na more. Potvrdio je da ga je Tuđman 1993. "instruirao da započne pregovore s predstavnicima BiH o političkom približavanju i zaustavljanju sukoba muslimana i Hrvata".