U 79. godini života preminuo je istaknuti hrvatski književnik, dramatičar i publicist Slobodan Šnajder. Odlazak jednog od najvažnijih i najprepoznatljivijih glasova suvremene hrvatske književnosti ostavlja veliku prazninu na kulturnoj sceni koju je desetljećima oblikovao svojim dramama, nagrađivanim romanima i esejističkim tekstovima.
Šnajderov opus obilježili su snažan interes za povijest, pojedinca i društvo te propitivanje traumatičnih događaja koji su obilježili hrvatski i europski prostor. Iza sebe je ostavio brojne drame, romane, eseje i kolumne, a njegova su djela izvođena i objavljivana u Hrvatskoj i inozemstvu.
Slobodan Šnajder rođen je 8. srpnja 1948. godine u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju i anglistiku 1974. godine.
Jedan je od pokretača kazališnog časopisa „Prolog“, čiji je glavni urednik bio u dva navrata, od 1971. do 1975. te od 1976. do 1985. godine. Kao književnik djelovao je u više žanrova, a od 1991. godine bio je profesionalni književnik.
Bio je dugogodišnji kolumnist Novog lista, u kojem je objavljivao od 1994. godine. Izbor njegovih kolumni objavljen je u knjigama „Kardinalna greška“ i „Umrijeti pod zvijezdom“. Od 2001. do 2004. godine bio je ravnatelj Zagrebačkog kazališta mladih.
Među brojnim dramama koje je napisao posebno mjesto zauzima „Hrvatski Faust“ iz 1981. godine. Drama se bavi Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu tijekom Drugoga svjetskog rata te kroz kazališnu priču otvara pitanja umjetnosti, povijesti i odgovornosti. „Hrvatski Faust“ imao je hrvatsku praizvedbu na Splitskom ljetu 1982. godine, a potom je izveden i u Jugoslavenskom dramskom pozorištu u Beogradu. Predstava je ondje ostala na repertoaru čak deset godina.
Drama je doživjela i međunarodni uspjeh. Izvođena je, među ostalim, u bečkom Burgtheateru, gdje je postavljena 1993. godine. Unatoč tome što je riječ o jednom od njegovih najpoznatijih djela, „Hrvatski Faust“ nikada nije postavljen na scenu zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta.
Uz „Hrvatski Faust“, među poznatijim Šnajderovim dramama su „Kamov, smrtopis“, „Držićev san“, „Zmijin svlak“ i „Enciklopedija izgubljenog vremena“. Njegove drame ratne tematike, među kojima je i „Zmijin svlak“, bavile su se ratnim stradanjima, genocidom, logorima i masovnim silovanjima.
Šnajder je u kasnijoj fazi karijere ostavio snažan trag i u prozi. Njegov roman „Doba mjedi“, objavljen 2015. godine, prati sudbinu obitelji folksdojčera Kempf kroz burna razdoblja europske povijesti, od njihova iseljivanja iz Njemačke u 18. stoljeću do protjerivanja nakon Drugoga svjetskog rata. Roman je dobio brojne pohvale i važna književna priznanja, među kojima i nagradu Meša Selimović, a 2016. godine osvojio je i tportalovu nagradu za najbolji roman godine.
Prije „Doba mjedi“ objavio je roman „Morendo“, dok je među njegovim proznim djelima i zbirka pripovijedaka „505 sa crtom“.
Jedno od njegovih posljednjih velikih proznih djela bio je roman „Anđeo nestajanja“, objavljen 2023. godine. Riječ je o povijesnom romanu u kojem kroz sudbinu glavne junakinje Anđe Berilo Šnajder pripovijeda i o Zagrebu te ljudima čije su živote obilježile velike društvene i povijesne promjene.
Šnajder je iza sebe ostavio opus koji obuhvaća više desetljeća književnog i kazališnog rada. Njegove su drame izvođene u Hrvatskoj i inozemstvu, a romani prevođeni na strane jezike.
*uz korištenje AI-ja