Skijanje je jedan od najuzbudljivijih zimskih sportova, ali i jedan od najopasnijih. Brzine koje prelaze 100 km/h, strme padine i nepredvidivi vremenski uvjeti često dovode do spektakularnih, a ponekad i tragičnih padova koji su obilježili povijest ovog sporta.
Najpoznatiji skijaški pad u povijesti dogodio se 1970. godine kada je slovenski skakač Vinko Bogataj doživio spektakularni pad na natjecanju u Oberstdorfu. Ovaj pad postao je toliko poznat da ga je američka televizijska kuća ABC godinama koristila kao simbol "agonije poraza" u svojoj popularnoj emisiji. Bogataj, srećom, nije imao teže posljedice te je preživio s potresom mozga i slomljenim gležnjem.
Hrvatska skijašica Ana Jelušić doživjela je tešku nesreću 2009. godine tijekom treninga u Söldenu, kada je pri velikoj brzini pala i zadobila teške ozljede koljena. Iako se vratila natjecanjima, ova nesreća značajno je utjecala na njezinu karijeru. Također, Natko Zrnčić-Dim pretrpio je težak pad 2016. godine na treningu u Copper Mountainu, zadobivši ozljede koljena koje su ga dugo držale izvan natjecanja.
Tragedija u Garmischu
Jedna od najtragičnijih nesreća dogodila se 1994. godine kada je austrijska skijašica Ulrike Maier izgubila život tijekom utrke Svjetskog kupa. Dvostruka svjetska prvakinja slomila je vrat nakon pada na stazi u Garmisch-Partenkirchenu i preminula u 27. godini života.
Thomas Morgenstern, austrijski skijaški skakač, doživio je 2014. godine jezivi pad na Kulmu kada je izgubio kontrolu nakon skoka i pao s visine od 6 metara. Unatoč teškom padu i brzini od preko 100 km/h, uspio se oporaviti i osvojiti srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Sočiju.
Aleksander Aamodt Kilde doživio je tešku nesreću u siječnju 2024. godine tijekom spusta u Wengenu. Norveški skijaš je pri brzini od 145 km/h izgubio kontrolu, udario u zaštitnu ogradu i zadobio duboke posjekotine, iščašenje ramena te ozljede živaca.
Švicarski skijaš Daniel Albrecht strašno je pao 2009. godine na treningu u Kitzbühelu. Nakon skoka na Streif stazi izgubio je kontrolu i pao u nesvijest, provevši tri tjedna u induciranoj komi prije uspješnog oporavka.
Austrijski skijaš Matthias Lanzinger nastradao je 2008. godine na Super-G utrci u Norveškoj. Nakon pada i komplicirane ozljede noge, liječnici su bili prisiljeni amputirati njegovu lijevu nogu ispod koljena.
Francuski skijaš David Poisson izgubio je život 2017. godine tijekom treninga u Kanadi. Iskusni spustaš sudario se sa stablom nakon što je izgubio kontrolu na stazi, što je rezultiralo trenutnom smrću.
Austrijski skijaš Max Franz pretrpio je teške ozljede tijekom treninga u Copper Mountainu 2022. godine. Zadobio je složene prijelome obje noge, što je rezultiralo dugotrajnim oporavkom,a od tada nije nastupio u Svjetskom kupu.
I jedan od najboljih skijaša 21. stoljeća, Aksel Lund Svindal, doživio je strašnu nesreću. Streif na Kitzbuhelu na glasu je kao možda i najteži spust na svijetu, a Svindal je to na teži način saznao 2016. godine. Izgubio je kontrolu usred naizgled rutinskog zavoja pri umjerenoj brzini (za standarde spustaške utrke) i napravio salto sa skijama, odletio je 20-ak metara u daljinu i kotrljao se stazom do zaštitne ograde.
Pomalo je nevjerojatno što je samo natukao koljeno u toj nesreći.
Schumacher završio u komi
Najpoznatija skijaška nesreća novijeg doba svakako je ona sedmerostrukog Formula 1 prvaka Michaela Schumachera. Njemačka legenda doživjela je tešku nesreću 2013. godine u francuskim Alpama, nakon koje se još uvijek oporavlja.
Kanadska freestyle skijašica Sarah Burke izgubila je život 2012. godine tijekom treninga. Kao pionirka ekstremnog skijanja i zagovornica uključivanja freestyle disciplina u Olimpijske igre, njezina smrt posebno je potresla skijaški svijet.