To je to što me zanima!

Astronaut otkriva zašto nakon Mjeseca nismo išli i do Marsa

Znanstvenici i SF autori gledaju prema Marsu kao našoj sljedećoj destinaciji koju ćemo naseliti, ali astronaut Chris Hadfield otkriva zašto nismo nakon Mjeseca odmah pokorili i Crveni planet
Vidi originalni članak

Mars je u istraživanjima svemira za mnoge sljedeća velika granica na koju bi morala zakoračiti ljudska noga. Elon Musk i njegov SpaceX gledaju još i dalje te sanjaju i osnivanje ljudske kolonije na Crvenom planetu, no nakon Genea Cernana 1972. niti jedan čovjek nije zakoračio na drugo svemirsko tijelo. Slavni astronaut Chris Hadfield za Business Insider je ispričao kako smo ljude na Mars mogli poslati prije nekoliko desetljeća.

- Tehnologija koja nas je dovela na Mjesec, mogla nas je dovesti i na Mars - rekao je astronaut koji je u svemiru proveo 166 dana. Naime, Wernher von Braun, koji je razvio raketu Saturn V radio je i na planovima za ljudsku misiju prema Marsu još 1952. godine. 

No jedna je stvar imati raketu koja bi to mogla, a sasvim je drugo pitanje koliko je to lako za izvesti, sigurno i vrijedi li riskirati ljudski život, a ta sva pitanja vrijede i za nove letjelice. Hadfield je tako napomenuo da bi većina astronauta na tim starim letjelicama umrla tijekom putovanja.

BOEING UZVRAĆA Svemirska utrka: Na Mars žele prije Muska i ulovit će mu auto

Rizici koji su vrijedili tada vrijede i danas, oprezan je Hadfield, no kroz desetljeća su znanstvenici shvatili da postoje i dugoročne opasnosti putovanja u svemir, poput dugotrajnog izlaganja kozmičkom zračenju. I dok nam je Mjesec udaljen nekoliko dana leta, Misija na Mars s povratkom na Zemlju mogla bi trajati 500 dana, pa sve do tri godine.

To je ogromno vrijeme u kojem su astronauti izloženi zračenju, mogućim eksplozijama, gladi i drugim problemima, a tehnologije koje bi umanjile ili uklonile te probleme još nisu tu ili na zadovoljavajućoj razini. Pritom je mislio na lagane i učinkovite zaštite od zračenja, kapsule za hibernaciju ili biološke sustave za održavanje života. 

ŠTO SE ČEKA? Veliko otkriće: 'Na Marsu smo pronašli sve potrebno za život'

Prva putovanja na Mars usporedio je s prvim morskim putovanjima oko svijeta, pa je tako spomenuo Magellanovu ekspediciju u kojoj se od pet brodova vratio samo jedan s nekolicinom preživjelih članova posade. Istaknuo je i kako sadašnje rakete jednostavno nisu dovoljno učinkovite i praktične za slanje ljudi na Mars.

Usprkos opasnostima on želi da ljudi pokušaju sletjeti ili čak i kolonizirati Mars, ali da moramo biti svjesni ogromnih rizika tog pothvata. Ne zna koje tehnologije će nam donijeti budućnost, ali ogroman napredak proteklih desetljeća ulijeva mu optimizam u to da će netko izumiti nešto čega se još nismo ni sjetili.

Idi na 24sata

Komentari 65

  • Uriel. 12.07.2018.

    Prvo moramo rijesiti sotonisticku invaziju na zemlji i sabrati se.Pa onda zivjeti i kad smo prozivjeli sve na zemlji mozemo na Mars.Zemlja je jako ljepa i nitko nije vidio niti 1 posto nje.Postoje masovne spilje u podzemlju zemlje i stvorovi koje ne mozete zamisliti koji zive na povrsini i ispod nje.Skriveni naravno od primitivnih ljudi.

  • vjaceslav 10.07.2018.

    neke stvari bi i astronauti trebali znati -- magellan nije oplovio niti je namjeravao oploviti svijet! .. "Magellanov put oko svijeta samo je mit. Ferdinand je od cara Karla V. dobio zadatak da zapadnim, španjolskim pravcem, a ne istočnim, portugalskim putem oko Rta dobre nade, dođe do Molučkih otoka (u današnjoj Indoneziji) i ustanovi pripadaju li oni Španjolskoj po dogovoru iz Tordesillasa i da se istim, španjolskim pravcem, natovaren začinima, vrati natrag. Nažalost, Magellan ne da nije oplovio svijet, nego nije uspio doći ni do cilja svoga putovanja „Začinskih otoka“. Ni o kakvom putu oko svijeta nije bilo govora, o čemu svjedoči i činjenica da je flota od pet brodova dodijeljenih Magellanu dobila ime „Molučka flota“. 1522., 6. rujna, stigavši u luku Sanlucar de Berramedia, španjolski moreplovac Juan Sebastian Elcano uspješno je završio prvu plovidbu oko svijeta. Bio je vrlo iznenađen ustanovivši da je ploveći stalno prema zapadu, a prema brodskom dnevniku koji je po Kolumbovu uzoru vođen vrlo precizno, „izgubio“ jedan dan. Zato je u Rim upućeno poslanstvo koje je trebalo s tom „čudnom“ činjenicom upoznati papu Adriana VI. Među astronomima ovo preskakanje granice datuma prošlo je nezapaženo.

  • 09.07.2018.

    problem je sigurnost opasnost od zračenja, novac letjelica gorivo za povratak,nije mars blizu, na mjesecu smo bili iopet cemo gore ići

Komentiraj...
Vidi sve komentare